
Čigoč, prvo Europsko selo roda - Hrvatska
Sadržaj:
ToggleIdemo u Čigoč!
Danas vas vodim na još jednu uzbudljivu lokaciju za izlet u Hrvatskoj – selo Čigoč! Prošetati ćemo seoskom cestom koja dijeli rijeku Savu i maleno selo koje je poznato po svojim krovovima, točnije po stanovnicima koji na njima žive – rodama. Ako ste se zaželjeli čistog zraka i boravka u prirodi, odlazak na selo najbolji je izbor!


Gdje je Čigoč?
Čigoč je naselje u Sisačko-moslavačkoj županiji, kod Parka prirode Lonjsko Polje, koje broji oko 45 kućanstava. Ako dolazite autoputom iz smjera Zagreba ili Slavonskog Broda izađite na naplatnoj postaji Popovača i onda kroz naselja Potok i Stružec produžite do Siska pa skrenite prema selu Lonja. Vožnjom kroz sela Lukavec i Gušće dolazite do sela Čigoč.
Parkirao sam automobil iza Društvenog doma i uputito se pješice cestom oko 150 metara prema kućnom broju 26 na kojem se nalazi ploča s logotipom Parka.

Prvo europsko sela roda
Većina kuća u selu je smještena u središnjem dijelu Lonjskog polja, uz staru rijeku Savu. Povremene poplave Lonjsko polje pretvaraju u neprohodno jezero, a povlačenjem vode i dolaskom ljeta nastavlja se tradicionalno stočarstvo na vlažnim livadama i stogodišnjim hrastovim šumama.
Uz pašnjake s posavskim konjima i tropskim svinjama, zbog obilja hrane u Lonjskom polju, gotovo trećina hrvatske bijele populacije roda (Ciconia ciconia) živi u selu Čigoču. Na dimnjacima, krovovima i drvenim stupovima nalazi se čak 47 gnijezda, a u Čigoču i okolici živi čak oko 500 parova roda. Zbog ove pozamašne brojke selo Čigoć nosi titulu prvog europskog sela roda.





Obostrana ljubav
Velika gnijezda roda na krovovima kuća izgledaju kao iz bajke. U razgovoru sa stanovnicima sela saznajem da neki od njih rode smatraju članovima obitelji. Na krovovima, za razliku od šume, one nemaju neprijatelja, a njihova su jaja sigurna od predatora. Večera ih čeka na poljima seljaka, rado slijede traktore i stoku kako bi ulovile žabe te ostale životinje na tlu.
Rode su selu donijele i znatne prihode od turizma, jer je samo prošle godine u Lonjsko Polje došlo oko 20.000 posjetitelja. Mještani također od države dobivaju i poticaje za gnijezda koja imaju na krovu.
O rodama
Rode se lako promatraju na gnijezdu koja su jako velika i koje najčešće izgrađuje na krovovima i dimnjacima kuća, a rjeđe na stablima. Također ih možemo promatrati pri hranjenju kada na visokim nogama obilazi livade i močvare.


Rodina gnijezda
Od srednjeg vijeka europske bijele rode grade gnijezda na građevinama ljudi. Može ih se vidjeti na krovovima, crkvenim tornjevima, dimnjacima, telefonskim stupovima, zidinama, stogovima sijena i za njih posebno postavljenim tornjevima s podlogama. Rode se u svoje gnijezdo, ili njegovu blizinu, vraćaju svake godine. Mladi se pokušavaju vratiti blizu mjesta gdje su bili rođeni – čak postoje gnijezda koja se neprekidno koriste nekoliko stotina godina!
U Čigoču, iz neposredne blizine možete promatrati ponašanje bijelih roda, čuti kako međusobno komuniciraju klepetanjem kljunova i vidjeti rode roditelje kako krilima štite svoje mlade od prejakoga sunca ili nadmetanje mladunaca za ukusni zalogaj!
Izvor: springalive.net
Park prirode Lonjsko polje
Park prirode Lonjsko polje prostire se na površini od 506,50 km2 i nalazi se između Save i Moslavačke gore, mali dio uz rijeku Lonju. Ova zaštićeno poplavno područje specifično je zbog bogatstva biljnog i životinjskog svijeta. U Lonjskom polju zabilježeno je 250 vrsta ptica, pa je ovaj park prirode dobro poznat onima koji uživaju u njihovom promatranju. Dnevna karta za park je 35 kn, a ulazak u poplavno područje nije dozvoljen motornim vozilima. Kretanje je preporučeno obilježenim pješačkim stazama i biciklističkim rutama. U park je moguće doći sa više strana, ali prije nego se uputite u šetnju prirodom, ne zaboravite da dolazite u močvarno područje!


Etnološka zbirka obitelji Sučić
U selima koja se nalaze unutar parka nalazi se i nekoliko etnoloških zbirki. Najznačajnije od njih svakako su Etnološka zbirka obitelji Sučić koja se nalazi u selu Čigoč na kućnom broju 34, te Etnološka zbirka obitelji Palaić koja se nalazi u selu Krapje na kućnom broju 48. Ove etnološke zbirke značajne su zbog očuvanja obiteljskih tradicijskih predmeta povezanih s narodnim životom i načinom gospodarenja stanovništva ovog dijela Posavine.
U etnološkoj zbirci obitelji Sučić vidimo i dobro očuvanu sliku Vile Velebita, od prije 01.svj.rata, mitskog i bezvremenskog prikaza Hrvatske povijesti. Vidimo i mnoštvo drugih starih dobro očuvanih i vrijednih predmeta naše prošlosti. “Naši stari nisu imali škole, ali su bili inteligentni” rekao mi je gospodin Sučić. Upravo tako.
Najniže gnijezdo roda
Obitelj Sučić se može pohvaliti i najnižim gnijezdom, kako u selu, tako i u Europi! Obilazak samo jednog dvorišta pokazati će vam mnoštvo zanimljivih predmeta i uspomena vezanih uz neko davno vrijeme. Ovdje možete pronaći i suvenire po zaista pristupačnim cijenama, pa ih zajedno sa pričama i uspomenama iz Čigoča pospremiti na policu uspomena.
Ako nekoga i dalje čudi ljubav koju pojedini mještani iskazuju za ove životinje, poslušajte što mi je rekao gospodin Zlatko Sučić. “To je jednostavno način na koji voliš svoju ženu ili način na koji voliš svoju stoku ili kućne ljubimce. Ista je ljubav i za rode”.
