Moje Razglednice

HNK Zagreb, Hrvatska

👁️ Ova razglednica pregledana je 411 puta

Hrvatsko Narodno Kazalište u Zagrebu mjesto je koje barem jednom u životu morate posjeti, neovisno o tome jeste li ili niste ljubitelj umjetnosti i kulture. Mene osobno lako je zaintrigirati za bilo kakav kulturni ili zabavni događaj,  pa mi ideja da pogledam operu “Ero sa onoga svijeta”, jednu od najizvođenijih predstava u ovom kazalištu, nije teško pala. 

Povijest izgradnje HNK

Hrvatski sabor 1881. godine donosi Zakon o građenju novoga Zemaljskog kazališta u Zagrebu što potvrđuje i car Franjo Josip I. 

Od 1883. kao novi hrvatski ban grof Khuen-Héderváry obnavlja rasprave o lokaciji, a tek dr Isidor Kršnjavi kao novi predstojnik za bogoštovlje i nastavu 1893. uspijeva ga privoljeti na konačnu odluku o izgradnji, jer se za jesen 1895. planirao carev posjet Zagrebu.

Gradnja krova HNK

Oko 200 radnika počelo je izgradnju kazališta koje je u roku stavljeno pod krov. Nova kazališna zgrada sagrađena je za samo 16 mjeseci – po zapovijedi bana Khuen-Héderváryja morala je biti otvorena do najavljenog dolaska cara Franje Josipa. Kazalište je imalo 750 mjesta a svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod.

Lokacija nove nacionalne kuće bila je smještena na ondašnjoj periferiji grada, na Sajmišnom trgu – današnjem Trg Republike.

Hrvatsko narodno kazalište otvorenje

Car Franjo Josip - Otvorenje HNK

Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895. godine.

Car Franjo Josip na otvorenje kazališta u Zagreb stigao je vlakom iz Beča, a na Glavnom kolodvoru dočekao ga je ban Khuen-Héderváry.

Kad je car silazio s vlaka na Glavnom kolodvoru, ban je navodno dao da se ispod carevih nogu prosipa vreća šljunka dovezenog iz Mađarske te mu rekao: “Sada hodate po mađarskoj zemlji”.

Prilikom otvaranja nove zgrade HNK priređena je pompa kakvu Zagreb do tada još nije vidio. Točno u 14 sati car Franjo Josip je na balkonu, pred masom građana, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Frangeš Mihanović.

Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati. – Slava umjetnosti, alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.

Car josip Franjo I. otvara hnk
HNK

Austrougarska i car Franjo Josip

Zagrebački studenti su pred očima cara Franje Josipa tom (ne)prilikom zapalili veliku mađarsku zastavu. Car Franjo je dao protjerati buntovne studente, a sud ih je osudio na kraći zatvor, te su oni nastavili studije u Beču ili Pragu. Kazna nije bila prestroga, možda i zato, jer je car smatrao da je nacionalno pitanje nerješivo.

Car Franjo ustajao je u cik zore, a u pet sati već je marljivo rješavao nepreglednu rijeku spisa koji su pristizali iz svih dijelova njegove goleme države. Krajnje strpljivo podnosio je zamorne ceremonije i protokolarne obveze, držeći se pritom uvijek dostojanstveno. Govorio je tečno njemački, mađarski i češki. Znao je dolaziti na kratke odmore u Opatiju, ići na planinarenje s nekim od malobrojnih prijatelja ili u lov na divljač. 1914 god. u Sarajevu dolazi do ubojstva prijestolonasljednika F. Ferdinanda. Car se protivio objavi rata, ali pod pritiskom popušta i kaže. “ja sam učinio najbolje što sam mogao ali sada je sve gotovo”. 

Otac domovine Ante Starčević, vidio je u samoj Austriji neprijatelja, pa ipak, mnogi su Hrvati držali cara Franju Josipa dobrim vladarom.

Činjenica je da je Hrvatska bila najmanje razvijena zemlja Habsburške Monarhije, ali s druge strane, ona je bila četvrta sila svijeta.

Hrvatska nije bila samostalna, ali je parlament, uz iznimku perioda Bachova apsolutizma, sustavno zasjedao, političke su stranke cvjetale, a u razvoj zemlje se puno ulagalo.

Za vrijeme vladavine bana Khuena, koji je nametao mađarizaciju skoro pa 20 god., dr Isidor Kršnjavi kao ministar, vješto je uspio osigurati novac za izgradnju mnogih hrvatskih škola i kulturnih objekata.Još za života je postao pravi renesansni čovjek, aktivan i uspješan u cijelom nizu djelatnosti. Kršnjavi je zaslužan i za tzv. Školski zakon, koji određuje „…da mora uz svaku školu biti gombalište“. Bio je pragmatičan političar s ciljem da učini što više za svoj hrvatski narod a poznata mu je izreka: »Bolje nokat vlasti nego šaka prava«.

Zdenac života

Kazalište je uz lijepu krajobraznu arhitekturu okruženo brojnim zgradama i spomenicima. Neke od njih su Sveučilišta u Zagrebu, Likovna akademija i Muzej za umjetnost i obrt. Ispred samog kazališta stoji Zdenac života, djelo našeg najpoznatijeg kipara Ivana Meštrovića izrađeno 1905. godine, a postavljeno 1912. godine. Zdenac života je njegovo prvo remek-djelo. 

U prepisci s Antom Trumbićem, Splićaninom koji je krojio Hrvatsku povijest,  Meštrović je jasno izrazio želju da Zdenac bude postavljen u Splitu. Skulpturu je kasnije ipak otkupio Isidor Kršnjavi, tadašnji ministar kulture u Zagrebu, te je postavio na trg ispred zagrebačkog kazališta, gdje se nalazi i dan danas.

Sveti Juraj ubija zmaja

Sveti Juraj ubija zmaja poznata je srednjovjekovna tema o borbi dobra i zla te pobjedi kršćanstva nad bezbožnim barbarima.

Skulptura je djelo austrijskog kipara Antona Fernkorna koja je prvobitno izrađena za palaču u Beču 1853. godine. Cinčani odljev je kupljen i dovezen u Zagreb gdje se seli po različitim lokacijama. Konačno 1908. godine odljev u bronci postavlja se na današnje mjesto na kojem već jedno stoljeće vrli vitez ubija zmaja.

Neobarokna unutrašnjost

Neobarokna unutrašnjost zgrade HNK u sebi nosi stogodišnje tajne i emocije prolivene po pozornici i gledalištu. Neobarokna zgrada HNK remek-djelo je kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.

Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor je slikar Ivan Tišov, a autor četiriju poprsja – Gundulića, Palmotića, Demetera i Lisinskog – nije poznat.

Program HNK

Mnogi od ponajboljih hrvatskih umjetnika radili su u ovoj veličanstvenoj zgradi, a u njoj su gostovali i brojni međunarodni umjetnici.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu središnja je i najstarija kazališna institucija u Hrvatskoj, u kojoj djeluju tri ansambla: operni, dramski i baletni.

Godišnje se izvede najmanje dvanaest premijera, što uz dvadesetak repriznih naslova rezultira s više od dvjesto dvadeset scenskih izvedbi po sezoni. Kao središnja nacionalna kuća Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu njeguje raznovrstan program te uz djela domaćih autora različitih stilova i razdoblja, izvodi i djela klasičnoga i suvremenog svjetskog repertoara.

Raspored predstava u HNK

Ero sa onoga svijeta

Ero sa onoga svijeta je komična opera Jakova Gotovca u 3 čina. Opera je prvi puta izvedena 1935. god. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i ostala do danas najizvođenije djelo hrvatske glazbene literature. Radnja se zbiva u malom varošu, negdje u ravnici ispod Dinare, u ranoj jeseni. 
Vrijeme današnje kao i ono od pred sto godina. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore.
Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan. Dosada je bilo preko 700 izvedbi ove komične opere. 

Završno kolo Što na nebu sja visoko iz trećega čina obradio je i sastav LET3 i 2005. objavio na albumu Bombardiranje Srbije i Čačka.

HNK - Video razglednica

HNK - Album fotografija

Ukoliko ste u mogućnosti, podržite naš rad donacijom na Patreonu! (Stvaranje novih projekata, održavanje servera i stranice bez reklama)

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

 

Kako bismo poboljšali svoje usluge, na portalu mojerazglednice.com koristimo kolačiće. Neki kolačići koje koristimo neophodni su za uredno funkcioniranje određenih usluga (lajkanje i dijeljenje), a drugi se koriste za prikupljanje informacija o korištenju internetske stranice (statistiku), tako da stranicu možemo prilagoditi tvojim potrebama. Neki su kolačići privremeni i nestaju kad isključiš preglednik, a drugi su trajni i ostaju na tvom računalu neko vrijeme. Koristimo i neke lokalne kolačiće koji su vezani za lokalne kampanje a koji će nestati po njihovu završetku. – Polica privatnosti