Moje Razglednice

Mirogoj, moje razglednice

Mirogoj, spomenik kulture - Hrvatska

👁️ Ova razglednica pregledana je 861 puta

Mirogoj? … Da! – Mirogoj.

Spomenik povijesti i kulture

Mirogoj je glavno zagrebačko groblje koje se smatra jednim od najljepših groblja u Europi. Radi se o predivnom prostranom parku, koji se zbog arhitekture i mnogobrojnih skulptura nerijetko naziva i umjetničkom galerijom na otvorenom.

„Na Mirogoj (mirni gaj) često dolazim, jer računam: bolje da odem, nego da me odnesu!“

Zvonimir Milčec, iz knjige  „Zagreb je Zagreb!“

Pa krenimo redom…

Ovaj spomenik kulture smješten je podno osebujnih obronaka Medvednice, a krase ga mnogobrojni parkovi, cvijetnjaci i vrtovi koji ga ispunjavaju ljepotom i mirom koji se može osjetiti na svakom koraku.

Obogaćen pažljivo uređenim prilaznim alejama, zanimljivim skulpturama i spomenicima jedinstvena je turistička atrakcija, a izdvaja se i kao jedna od najpoznatijih zagrebačkih znamenitosti velikog kulturnog i povijesnog značaja.

Gajev perivoj

Igrom slučaja, veliko imanje dr. Ljudevita Gaja, poslije njegove smrti 1872. godine, završava na dražbi, te ga kupuje grad s namjerom preuređenja u centralno zagrebačko groblje.

U vrijeme dok se Mirogoj gradio, građani su se oštro bunili zbog njegove udaljenosti od središta grada. „Ta tko će tako daleko hodati za kolima“, glavna je kritika upućena gradskim vlastima koje su se odlučile na ovaj monumentalan pothvat. Danas je grad obrastao ovu nekropolu, a stara gradska groblja su nestala pod modernim građevinama i trgovačkim centrima.

Gradska općina se obavezala sačuvati Gajev perivoj i izgled parka pa su uz puteve zasađeni drvoredi divljeg kestena, javora, smreka, lipa i drugih stabala. Mirogoj je zahvaljujući tome danas jedno od najljepših i najzelenijih groblja u zemlji.

Groblje je bilo predano na uporabu 1. studenoga 1876., a službeno otvorenje bilo je 6. studenoga 1876. godine.

Prvi „vječni stanovnik“ Mirogoja bio je Miroslav Singer, nastavnik tjelovježbe i mačevanja, kojem je grad priredio veličanstven sprovod.

 

Glavni ulaz Mirogoja

Parkirao sam ispod ogromnih zidine koje izgledaju kao da skrivaju grad. Prošao sam ovuda mnogo puta i nikada me nisu ostavile ravnodušnim. Odlučio sam si dati vremena, napraviti malo veći krug po groblju, slikati neke poznate spomenike, kao i neke meni nepoznate grobnice koje su mi bile zanimljive zbog izgleda ili arhitekture.

Glavni ulaz Mirogoja, kao i okolne zidine prekriveni su zelenim puzavcem koji im daje bezvremenski izgled.

Herman Bolle, Mirogojske arkade

Hermann Bollé

 Najvažniju ulogu u izgradnji i uređenju Mirogoja imao je zagrebački graditelj i obnovitelj Hermann Bollé. Po Bolléovim nacrtima izgrađene su: arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja, te mnogobrojni spomenici. Najpoznatiji dio su svakako mirogojske arkade koje su građene čak trideset i osam godina.

Za one koji ga ne znaju, on je preuzeo poslove na završavanju gradnje đakovačke katedrale, kao i obnovi zagrebačke. S učenicima i nastavnicima sudjelovao je na velikim izložbama u svijetu (Trst 1882., Budimpešta 1885. i 1886., Pariz 1900.) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice 19. stoljeća.

Crkva Krista Kralja

Na samom ulazu nalazi se Crkva Krista Kralja koja ujedinjuje zidine arkada i na kojoj stoji natpis “Kralju Vjekova Kojemu Sve Živi”. U suterenu crkve je kripta s grobnicama, a glavna razina crkve viša je oko dva metra od okolnog tla. Kapela je centralnog tlocrta s pročelnim trijemom, sakristijom i pomoćnim prostorijama. U četiri ugla smještena su zavojita stubišta, zaključena manjim ugaonim kupolama, a središnji prostor kapele natkriva velika visoka kupola. 

 Izgradnjom Crkve Krista Kralja kao konačnog glavnog akcenta, zaokružena je Bolléova arhitektonska ideja velikog gradskog groblja, a crkva i iznutra i izvana dominira prostorom cjelokupnog Mirogoja.

Mirogojske arkade

Mirogojske arkade najpoznatiji su simbol Mirogoja. Građene su po uzoru na talijanska renesansna groblja, a sama izgradnja, kao što sam već spomenuo, trajala je trideset i osam godina (1879. – 1917). 

Arkade su nalik hodnicima koji spajaju 20 kupola. Zanimljivo je da su trebale biti izgrađene oko cijelog Mirogoja, no zbog pomanjkanja novčanih sredstava taj projekt nikada nije ostvaren.

Koliko je Bolléov projekt bio kvalitetan i dobro izveden svjedoči činjenica da u velikom potresu 1880. godine (čiji je epicentar bio na Medvednici) arkade nisu pretrpjele niti najmanje oštećenje.

Ispod plavih kupola

Ispod plavih kupola koje simboliziraju nebo nalaze se križevi i i ploče sa imenima pokojnika. Neke se nalaze na zidu, a neke su ugrađene u pod arkada. Uz spomen ploče, često se nalaze i mnoge umjetničke skulpture. Potražnja za mjestom pod arkadama gdje leže hrvatski velikani je veća od ponude. Cijena grobnice na prestižnom mjestu nerijetko prelazi vrijednost stana u središtu grada.

U mirogojskim arkadama i alejama pronašao sam mnoge znamenite povijesne osobe koje su sudjelovale u stvaranju višestoljetne Zagrebačke i Hrvatske povijesti. Spomenuti ću neke od njih…

Hrvatski velikani

Ljudevit Gaj –  centralna figura ilirskog pokreta i utemeljitelj Hrvatskoga pravopisa.

Stjepan Radić –  vođa Hrvatskog naroda i predsjednik HSS-a na kojeg je izvršen atentat u Beogradskog skupštini 1928. god. od strane srpskih radikala. Na Radićevom sprovodu nošeno je 1.450 vijenaca a bilo je nazočno oko 60.000 izaslanika HSS-a te oko 150.000 seljaka i građana iz svih krajeva Hrvatske

Miroslav Krleža – najveći hrvatski pisac 20 stoljeća, poznat i po izjavi  – “Tko je propao na svim životnim poljima, preostaje mu još bavljenje poezijom i politikom”. – Ostao je poznat i kao enciklopedist. 

August Šenoa –  tvorac moderne hrvatske književnosti i zagrebački senator. Napisao romane  “Zlatarevo zlato” i “Čuvaj se senjske ruke”.

Ivana-Brlić-Mažuranić – hrvatska književnica koja je svoja dijela uglavnom posvetila djeci.  Napisala je i nezaobilaznu lektiru “Priče iz davnine”.

Dražen Petrović – legenda, veliki hrvatski sportaš, košarkaš, tragično i prerano preminuo.

Ena Begović – vrlo dobro poznata te cijenjena kazališna i filmska glumica, tragično preminula u nesreći.

Vlado Gotovac – pjesnik, političar i veliki govornik. Najpoznatiji je po govoru ispred ondašnje Komande V. vojne oblasti u Zagrebu 1991. god.

Savka Dabčević – hrvatska političarka, vođa hrvatskoga pokreta iz 1971. god.

Vladimir Bakarić – vladar Hrvatske 40 godina, nasljednik Hebranga. Uvijek bolestan, jako obrazovan ali dosadan.

dr. Franjo Tuđman

Nakon obilaska najzanimljivijeg dijela Mirogoja – arkada, odlazim u šetnju alejama i poljima starog i novijeg dijela groblja.

Odmah  iza glavnog ulaza, ispred arkada i Crkve Krista Kralja, nalazi se grobnica Dr. Franje Tuđmana, prvog Hrvatskog predsjednika, koja je rađena 1999. god. Najzaslužniji je za stvaranje Hrvatske države i za pobjedu u Domovinskom ratu a na posljednji počinak ispratilo ga je preko 200.000 ljudi.

Aleje i polja

“Tu su svi isti, spavaju vječni san, tu ima velikana naše prošlosti, književnosti, politike, umjetnosti, običnog puka. Tu su religiozni motivi svih konfesija, jedan do drugog, gotovo sljubljeni. Razlikuje ih samo skulptura ili ploča, jedna veća, druga manja, ali to učiniše živi”.

Iz putopisa Vere O.

Aleje i polja Mirogoja

Zid Boli

Spomenik “Glas hrvatske žrtve – Zid boli” napravljen je od crnog mramora u koji je urezano 13.500 imena poginulih hrvatskih branitelja i civila – žrtava domovinskoga rata. U središtu spomenika gori vječni plamen.

Zid boli prvotno je izgrađen u Selskoj ulici u Zagrebu ispred stožera UNPROFOR-a kao prosvijed protiv ravnodušnosti o stradanju hrvatskog naroda u Domovinskom ratu.

Umjetnički spomenici

Uz Zid boli, rad kipara Dušana Džamonje, na Mirogoju se nalaze i vrijedni spomenici sljedećih umjetnika: Antuna Augustinčića, Slavomira Drinkovića, Roberta Frangeša-Mihanovića, Đure Kavurića, Ivana Meštrovića, Ede Murtića, Vanje Radauša, Ivana Rendića, Tome Rosandića, i Jurja Škarpe. Neki od njih su: spomenik žrtvama I.svjetskog rata, spomenik žrtvama II. svjetskog rata, spomenik žrtvama na Bleiburgu.

Mirogoj, spomenik žrtvama rata
Mirogoj, spomenik

Zanimljivosti o Mirogoju

Za kraj priče o Mirogoju donosim vam još nekoliko zanimljivih podataka koje još nisam spomenuo…

– Prema glasovanju turista na poznatom portalu TripAdvisor, 2015. godine Mirogoj je bio na 1. mjestu od svih znamenitost koju treba posjetiti u Zagrebu (Travelers’ Choice No.1).

– Nakon što se 1954. na dan uoči Svih svetih, dogodila velika tramvajska nesreća u kojoj je poginulo 19 ljudi, tramvajski promet prema Mirogoju ponovo je uspostavljen tek 1964., a potpuno ukinut 1967. godine.

– Šest godina poslije smrti Slavka Kolara, na njegovom je grobu zasađena breza kao simboličan spomen na njegovo najpoznatije djelo.

– Mirogojski krematorij otvoren je tek 1985., iako projekt izgradnje postoji od 1928. godine.

– Bez obzira na pravo ime, kafić/bistro preko puta Mirogoja svi u žargonu još uvijek zovu “Kod veselog mrtvaca”.

Mirogoj, zanimljivosti
Mirogoj, krematorij

Groblje je jako veliko, kao 150 nogometnih igrališta, i procjenjuje se da je na njemu više od pola milijuna grobnica i grobnih mjesta. Koliko sam uspio obići i prikazati jednom šetnjom vidi se na priloženim fotografijama.

Za sve, velike i male ljude, poznate i nepoznate, koji ovdje počivaju…

Mir vječni daruj im gospodine”

Album fotografija

Ukoliko ste u mogućnosti, podržite naš rad donacijom na Patreonu! (Stvaranje novih projekata, održavanje servera i stranice bez reklama)

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

 

Kako bismo poboljšali svoje usluge, na portalu mojerazglednice.com koristimo kolačiće. Neki kolačići koje koristimo neophodni su za uredno funkcioniranje određenih usluga (lajkanje i dijeljenje), a drugi se koriste za prikupljanje informacija o korištenju internetske stranice (statistiku), tako da stranicu možemo prilagoditi tvojim potrebama. Neki su kolačići privremeni i nestaju kad isključiš preglednik, a drugi su trajni i ostaju na tvom računalu neko vrijeme. Koristimo i neke lokalne kolačiće koji su vezani za lokalne kampanje a koji će nestati po njihovu završetku. – Polica privatnosti