Moje Razglednice

Oštarije, Josipdol - Hrvatska

Oštarije, Josipdol - Hrvatska

👁️ Ova razglednica pregledana je 1,065 puta

Naselje Oštarije

Hrvatski velikaši Frankopani su gradivši crkvu na otoku Zagorske Mrežnice, uz nju dali podići i svratište – gostionicu (talijanski – osteria), po kojoj naselje i dobiva ime Oštarije.

Hrvatska je prepuna skrivenih ljepota, a tajnovite lokacije vrijedne istraživanja svuda su oko nas. Putujući lijepom našom svratio sam u “osteriu” i istoimeno naselje koje se nalazi u općini Josipdol, u Karlovačkoj županiji. Oštarije su udaljene 90 kilometara od Zagreba, a nalaze se na velikim cestovnim i željezničkim čvorištima koja povezuju kontinentalni i primorski dio Hrvatske.

Od davne 1779. godine unutrašnjost Hrvatske s Jadranskim morem povezuje Jozefinska cesta (Karlovac – Josipdol – Brinje – Senj) koja prolazi u blizini Oštarija. Pruga je izgrađena 1873. godine, a autocesta Zagreb-Split koja prolazi kroz Oštarije, 2005. godine.

Marmontov most

Oštarije kriju bogatu povijest, a poznate su i kao mjesto s četiri mosta, od kojih je najpoznatiji onaj kameni – Marmontov. Ovaj prekrasni most nosi ime po upravitelju Ilirske pokrajine, Napoleonovom maršalu Marmontu. Građen je od 1809. do 1813. godine, a u njega je ugrađen i kamen oštarske crkve, tada nadaleko poznatog Svetišta Gospe od Čudesa koja se nalazi u neposrednoj blizini. Ispod mosta je sada suho korito rijeke Zagorske Mrežnice, čija je voda preusmjerena za potrebe hidroelektrane Gojak na Dobri. 

Drevno svetište Gospe od Čudesa

U srednjem vijeku Oštarije su se zvale Otok , Otočac, Otočce  (otok na rijeci Zagorska Mrežnica) i od 12. stoljeća pripadale su knezovima Krčkim Frankopanima.

U razgovoru sa jako ljubaznim svećenikom crkve u Oštarijama saznao sam nešto više o povijesti crkve, a i samim Oštarijama. S obzirom da se nisam unaprijed najavio, a bližilo se vrijeme večernje mise, nije bilo mogućnosti za duži razgovor, ali sam snimio crkvu izvana i iznutra.

Iako predaja govori da je Martin Frankopan dao izgraditi veličanstvenu crkvu Blažene Djevice Marije od Čudesa na brežuljku kraj Otoka (Otočca), učinio je to Stjepan II. Frankopan koji je dovršio gradnju oko 1450 god.

Posebno značajan događaj za oštarsko svetište („ecclesia Beatae Mariae Virginis de Miraculis“) svakako je bula o posebnim oprostima koju je u Sieni izdao 30. ožujka 1459. g. papa Pio II.

Crkva i svetište Gospe od čudesa, jedno je od simbola hrvatske nacionalne i crkvene povijesti. Svetište Gospe od čudesa sastavni je dio slavne i mučeničke povijesti drevne Krbavske biskupije i srednjovjekovnog hrvatskog grada Modruša.

 

 

Gospino svetište je teško stradalo 1521. godine kada su Turci opljačkali i zapalili čitavo mjesto. Međutim u drugoj polovici 17 stoljeća. turski napadi prestaju, pa 1683. godine započinje prva obnova. Na samom početku 20 st. izvršena je temeljita obnova, a 1906. god. postavljen je novi neogotički glavni oltar.

Od srednjovjekovne crkve, koja je u ono vrijeme bila najveća na ovim prostorima, samo je svetište ostalo pod krovom i u funkciji. Svod velikog  broda urušio se, a zidine su postale bedemi jako zanimljivog i unikatnog dvorišta.

Oštarski glagoljaši

Oštarski glagoljaši proučavaju glagoljašku i frankopansku baštinu svoga zavičaja, srednjovjekovnog frankopanskog posjeda Modruša i srednjovjekovne katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije od Čudesa. ,,Maći oštarski glagoljaši,, organizirani su kao izvannastavna  aktivnost učenika OŠ “Josipdol”, PŠ Siniše i Zrinka Rendulića u Oštarijama, a djeluju i kroz izvanškolsku skupinu preko lokalne udruge Dobrotvornog podupirajućeg društva “Sveti Ivan Pavao II.” Glagoljica je najstarije hrvatsko pismo i trajni pečat hrvatske pismenosti, a Oštarski glagoljaši garancija su da će se vrijedna glagoljaška baština kojom Oštarije i okolica obiluju očuvati. 

Stanovništvo

Oštarije naseljava stanovništvo koje govori oštarskim dijalektom čakavsko-ikavskog govora. Većina stanovništva su Božičevići, Juričići, Mihaljevići, Gračanini, Cindrići, Franjkovići, Bokulići, Grdići, Neralići, Pribanići, Prebegi, Mrvoši i Rendulići. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1407 stanovnika te 482 obiteljskih kućanstava. Malo podrobnije sam istražio prezime Rašpica, s obzirom da sam poznavao neke pripadnike poštovane obitelji, iako je to bilo jako davno. Rašpice su Hrvati, iz Tuzlanske Regije, BiH. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Ogulinu. U Hrvatskoj danas živi oko 30 Rašpica u 13 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 50, pa se njihov broj smanjio za 50 posto. Prisutni su u samo četiri hrvatska naselja i to u Zagrebu, Oštarijama, u okolici Ogulina, te Dramlju. Prezime Rašpica ne postoji izvan Hrvatske.

Općina Josipdol

Nekada su Oštarije bile u općini Ogulin ali danas se nalaze u općini Josipdol. Osim Oštarija Josipdolu pripadaju i Belaj, Bužin, Čakovac, Gornje selo, Graba, Lug, Mala cesta, Manojlovići, Mihaljevići, Pavlović brdo, Ravnice, Stabarnica, Šegani, Šušnjevo selo i Uz vodu. Pet kilometara od Josipdola nalazi se Modruš, nekad važan srednjovjekovni grad i sjedište biskupije. Stariji naziv za mjesto Josipdol je Munjava, kako se i danas naziva veliki dio općine. 

Oštarije za vrijeme rata

Vojna skladišta u Oštarijama JNA je 1991. godine digla u zrak, no samo Oštarije nisu bile okupirane. Općinu Ogulin, kao i Oštarije, branila je slavna 143. ogulinska brigada HV.
Više od 4000 pripadnika Hrvatske vojske i policije prošlo je kroz redove vojnih i policijskih postrojbi ogulinskog kraja. Sva okupirana naselja bivše općine Ogulin (32%) oslobođena su u akciji Oluja 1995. godine.

Ča se mene tiče

Obišao sam mostove, crkvu, mjesno groblje, nogometno igralište, željezničku stanicu i samo selo. U video prilogu pokušati ću vam dočarati ljepote Oštarija.

Usput je, svratite!

 “Ča se mene tiče moje Oštarije su najlipše misto na svitu. Oni ki svoje misto falidu moredu ga falit kulko ćedu al’ nimadu pravo. U Oštarija imamo svega ča nam treba. Imamo četiri dućana, četiri birtije, četiri frizerska salona, četiri mosta i crikvu. Nima se ča delat kad se smrkne pa ožive birtije, a mladež se sabere na staremu mostu. Nikad se je pisma otud tila čut skoro do zore”.

ostarije.com

Video Razglednica - Oštarije, Josipdol

Galerija Fotografija - Oštarije, Josipdol

Ukoliko ste u mogućnosti, podržite naš rad donacijom na Patreonu! (Stvaranje novih projekata, održavanje servera i stranice bez reklama)

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

 

Kako bismo poboljšali svoje usluge, na portalu mojerazglednice.com koristimo kolačiće. Neki kolačići koje koristimo neophodni su za uredno funkcioniranje određenih usluga (lajkanje i dijeljenje), a drugi se koriste za prikupljanje informacija o korištenju internetske stranice (statistiku), tako da stranicu možemo prilagoditi tvojim potrebama. Neki su kolačići privremeni i nestaju kad isključiš preglednik, a drugi su trajni i ostaju na tvom računalu neko vrijeme. Koristimo i neke lokalne kolačiće koji su vezani za lokalne kampanje a koji će nestati po njihovu završetku. – Polica privatnosti