Otok Hvar 3. Dio - Tvrdalj Petra Hektorovića
Nakon što sam uronio u drevnu priču Farosa i Starog Grada, znao sam da me ovdje čeka još jedna nezaobilazna lokacija. Nastavio sam svoje istraživanje, krećući se iz grčke povijesti u renesansnu viziju.
Tvrdalj Petra Hektorovića - renesansno utočište Starog Grada
U labirintu uskih, kamenih ulica Staroga Grada, pronašao sam utočište i povijest utkanu u kamene zidove jedne posebne građevine – Tvrdalja, doma pjesnika i humanista, Petra Hektorovića. Kroz masivna vrata, uz ulaz od svega nekoliko eura, zakoračio sam u prostor u kojem se mirnoća renesansnog ideala savršeno nadopunjavala s opuštajućim i mirnim ritmom otoka.
Tvrđava i dom u jednom
Iako se na prvi pogled doimao kao poduža građevina koju je lako previdjeti, Tvrdalj je zapravo moćna, zatvorena utvrda. Visoki kameni zidovi, masivna vrata i krunište s puškarnicama odaju dojam obrane. No, čim se prođe kroz ta vrata, otkriva se sasvim drugačiji, intimni svijet. Hektorović je stvorio savršen spoj obrambene utvrde i mirnog ljetnikovca, mjesto gdje su se susretale funkcija i filozofija. Svrha mu je bila zaštititi, ali ne samo od neprijatelja, već i od zaborava i bezdušnosti.
Hektorovićev mikrokozmos i antički uzor
Petar Hektorović, autor prvog realističnog epa hrvatske renesanse “Ribanje i ribarsko prigovaranje”, bio je više od pjesnika. On je bio i kršćanski mislilac, graditelj i vizionar. Dugo i brižljivo je gradio ovu utvrdu koja mu je, kako kažu povjesničari, bila jednako značajna kao i njegovo književno djelo. Tvrdalj je bio odraz njegove ideje stvaranja mikrokozmosa – malog, zatvorenog svijeta u kojem prostor za život imaju sva božja bića – ribe, ptice, biljke i ljudi.
Ribnjak: Srce Tvrdalja
Najveća znamenitost Tvrdalja je bez sumnje njegov Ribnjak, okružen trijemom, u kojem slobodno žive ribe, poput cipala. Njegova mirna, bistra voda, koja varira u nijansama od tamno do svijetlo zelene, djeluje poput ogledala koje reflektira sunce i dio neba. Služio je kao prirodni akvarij i izvor svježe ribe za vrijeme opsada, a istovremeno je bio i važan estetski element. Izgrađen je vjerojatno na ostacima neke antičke piscine ili lučke naprave, što dodatno svjedoči o dubokoj povijesnoj slojevitosti ovog mjesta i Hektorovićevoj namjeri da doslovno slijedi antičke uzore. Ribnjak je bio početak njegovog mikrokozmosa, gdje su ribe predstavljale Krista, a golubovi u golubinjaku iznad ribnjaka Duha Svetoga.
Ribnjak je bio početak njegovog mikrokozmosa, gdje su ribe predstavljale Krista, a golubovi u golubinjaku iznad ribnjaka Duha Svetoga.
Zidovi koji govore
Tvrdalj je uistinu kamena knjiga. Na njegovim je zidovima uklesano desetine natpisa na latinskom i hrvatskom, pa čak i jedan na talijanskom jeziku. Većina natpisa pisana je u moralističkom tonu u duhu humanizma, a čitav je sklop posvećen Stvoritelju Svega (OMNIVM CONDITORI). Natpis nad ulaznim vratima upućuje da je pjesnik Tvrdalj sagradio za sebe i za svoje prijatelje, no drugi natpisi ukazuju na to da je gostoprimstvo pružano i putnicima (PRO ITINERANNTIBUS) i siromasima (PRO PAUPERIBUS), što je bilo iznimno napredno za to vrijeme.
Poruke o prolaznosti i oholosti
Među natpisima, posebno su zanimljiva dva. Jedan od njih, smješten na neobičnom mjestu – iznad zahoda – opominje: “Ako znaš što si, zašto se oholiš” (SI TE NOSTRI CVR SVUPERBIS). Taj je stih snažan podsjetnik na poniznost. Drugi, smješten uz sam ribnjak, opominje na prolaznost života: “Imaj na umu da ne spašava ni bogatstvo ni svjetska slava ni ljepota ni dob, jer smrt sve grabi.” Ovi natpisi govore o dubokom razmišljanju o životu, smrti i ljudskoj prirodi, čineći Tvrdalj ne samo spomenikom arhitekture, već i filozofije.
Perivoj
U zapadnom krilu Tvrdalja nalazi se perivoj, brižno njegovan vrt s biljkama koje su Hektoroviću slali njegovi prijatelji, uključujući i cijenjene dubrovačke pjesnike. Perivoj je bio sastavni dio Hektorovićeve ideje o suživotu čovjeka i prirode, a danas pruža mirno utočište i mirisni kutak za odmor.
Etnografska zbirka
U zapadnom krilu Tvrdalja danas se nalazi mala, ali zanimljiva etnografska zbirka, sastavljena od predmeta iz svakodnevnog otočkog života, vinarstva i maslinarstva. Njena čvrstoća otkriva otpornost generacija koje su ovdje živjele i opstale, baš kao što bjelina kamenih zidova reflektira jadransko sunce i svjetlost duha Farosana, koji su prije više od 2400 godina stvorili ovaj grad iz kamena i snova.
Vječna inspiracija
Sjedim u miru Tvrdalja dok se u zraku čuje jasan i čist pjev ptica. Plovim mislima po kamenim zidovima i promatram igru sunca na mirnoj površini ribnjaka. Opet se osjećam kao da sam pronašao raj, ali sada shvaćam da to nije neko golemo, nedostižno mjesto, već je razbacan i ima ga ima u malim djelićima posvuda. U Hektorovićevoj viziji suživota, u mirisu bilja i u vječnoj bjelini kamena. Hvar ih, čini mi se, ima iznad prosjeka. Hvar je zapravo jedan dobar komad raja. Hektorovićeva vizija je i danas prisutna…
Vrboska
Sjećanje na Hektorovićev mir još je uvijek živo, no putovanje me zove dalje. S tom misli, krećem prema novoj razglednici Hvara – malom gradiću smještenom u dnu uske, zaštićene uvale. Vrijeme je za Vrbosku.
Galerija fotografija - Otok Hvar 3. Dio - Tvrdalj Petra Hektorovića
