Marseille - La Canebière, France
1934
Put kroz Francusku, odveo me do obala Marseillea, grada koji pulsira bogatom poviješću i očaravajućim kontrastima. Ovaj grad, starim Grcima i Rimljanima poznat je kao Massalia, najvažnije trgovačko središte u regiji i ključna trgovačka luka Francuske Republike. Ovdje, na prometnoj La Canebière,1934. godine, dogodio se atentat na jugoslavenskog kralja Aleksandra Karađorđevića. Odlučan da dublje istražim mjesto i događaje koji su obilježili početak sukoba, krenuo sam u šetnju ovom povijesnom avenijom…
Najopasniji grad u Europi - Marseille
Marseille slovi, kao najveći francuski grad na obali Sredozemnog mora, koji pruža potpuno drugačiji dojam od Pariza. Arhitektura, atmosfera i šarmantni mediteranski duh koji je povezan sa snažnom afričkom kulturom, čine ga živahnim i šarenim… No, tijekom mog boravka, nije se moglo zanemariti da Marseille nije na najboljem glasu; mafijaški obračuni i sukobi skupina dilera droge učestali su, a upozorenja o nesigurnim gornjim dijelovima grada i sveprisutno policijsko osiguranje s dugim cijevima dali su gradskom šarmu jednu novu dimenziju. Trenutno je broj 1 na popisu najopasnijih gradova u Europi i teško da se od lošeg glasa može izvući dobrom arhitekturom. Unatoč tome, odlučio sam se na kratku šetnju, željan upiti barem djelić Marseillea i njegovih povijesnih i sadašnjih izazova s kojima se suočava.
Notre Dame de la Garde
Prva stvar koja je privukla moju pažnju s obala Marseillea bila je impresivna silueta crkve Notre Dame de la Garde, koja se ponosno izdiže iznad grada, nadgledajući plavetnilo Mediterana. Crkva Notre Dame de la Garde, koja dominira horizontom Marseillea, simbolizira zaštitnički duh grada. Postavljena na najvišoj točki, ova čuvarica nadgleda grad i more, vječni svjedok njegove bogate povijesti. Izgrađena u neobizantskom stilu, crkva je ukrašena kolosalnim kipom Marije i Isusa na vrhu zvonika, što odražava njezinu povijesnu i duhovnu važnost za stanovnike Marseillea. Osim što je mjesto mira i utočišta, crkva nudi spektakularan pogled na Marseille i okolicu, omogućavajući posjetiteljima da uživaju u prekrasnoj panorami
Stara gradska vijećnica - Marseille
Šetajući dalje prema La Canebière, uz obalu, prilazim zanimljivoj zgradi koja privlači moju pažnju – Staroj gradskoj vijećnici u Marseilleu. Na njezinim pročeljima vijore se zastave, simboli ponosa i povijesti, koji dodaju poseban ugođaj ovom već impresivnom zdanju. Stara gradska vijećnica, smještena na rubu Vieux Porta, stoji kao podsjetnik na bogatu prošlost i tradiciju Marseillea. Njezina arhitektura, koja odražava razdoblja kroz koja je grad prolazio, i zastave koje ponosno vijore, pozivaju na razmišljanje o raznolikosti i kulturnom bogatstvu koje Marseille njeguje već stoljećima.
Nacionalna himna
Nastavljajući šetnju sjetio sam se da je “Marseljeza”, francuska nacionalna himna, dobila ime upravo po ovom gradu… Skladao ju je Claude Joseph Rouget de Lisle 1792. godine, u trenutku kada je Francuska u Strasbourgu objavila rat Austriji. Izvorno nazvana “Chant de guerre pour l’armée du Rhin” (Ratna pjesma rajnske vojske), himna je dobila svoje sadašnje ime nakon što je pjevana prilikom ulaska 500 dragovoljaca iz Marseillea u Pariz. Službeno je postala francuska nacionalna himna 1795. godine. Ovaj podsjetnik na “Marseljezu” donosi dodatnu dimenziju mom doživljaju Marseillea.
Bure baruta
Na početku 20. stoljeća, Europa je bila poprište brojnih političkih previranja i teritorijalnih težnji koje su oblikovale sudbine naroda i država. U srcu tih događanja, Balkanski poluotok, često nazivan “bure baruta Europe”, bio je mjesto gdje su se križali interesi velikih sila i težnje malih naroda za samoopredjeljenjem. U tom kontekstu, grad Marseille na jugu Francuske, poznat po svojoj vitalnosti i kao raskrižje mediteranskih kultura, postao je mjesto događaja koji je promijenio tijek povijesti.
U jesen 1934. godine, u vrijeme kada je Europa pokušavala pronaći put između rastućeg autoritarizma i očuvanja demokratskih vrijednosti, jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević odlučio je posjetiti Francusku. Ovaj posjet trebao je simbolizirati i ojačati veze između Jugoslavije i Francuske, dviju zemalja koje su dijelile snažne diplomatske i prijateljske veze.
Atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića
Tijekom te posjete, u srcu Marseillea, dogodio se atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića. Organizatori ovog atentata, ustaše i VMRO, težili su stvaranju neovisnih država – Hrvatske i Makedonije. Dodatnu težinu ovom događaju dale su i aktivnosti vanjskih sila, pri čemu je Mussolinijeva Italija, s jasnim teritorijalnim ambicijama prema Jugoslaviji, posebice prema njezinoj jadranskoj obali, imala značajnu ulogu. Atentat na kralja Aleksandra nije bio samo manifestacija internih balkanskih težnji i napetosti, već i odraz šire geopolitičke igre moći, gdje su velike sile koristile regionalnu nestabilnost za promicanje svojih interesa.
Kako je tekao atentat
Dok je povorka kralja Aleksandra Karađorđevića mirno napredovala Avenijom La Canebière, uokvirena melodijom “Marseljeze” i ispunjena očekivanjima radosnog dočeka, Marseille je na trenutak zadržao dah. Ljudi s obje strane pločnika gledali su s nadom i znatiželjom, pozdravljajući kralja s osmijesima i zastavama. Sve je odavalo dojam svečanosti i zajedništva, dok kolona nije stigla do trga ispred palače Burze.
U ključnom trenutku, iz gomile se izdvaja figura, čovjek koji uzvikuje “Živio kralj!”, privlačeći pažnju svih prisutnih. Njegove riječi, isprva dočekane s odobravanjem, dok prilazi kraljevim kolima s buketom cvijeća u ruci, naglo mijenjanju ton. Pojedinac, sada jasno vidljiv u svojim namjerama, odbacuje buket i brzo, preciznim potezom, izvlači revolver. Ispaljuje hitce prema kralju i njegovoj pratnji, ministru Barthou i generalu Žoržu, unoseći u jednom trenutku kaos u srcu Marseillea.
Atentator, Vlado Černozemski, zvan Vlado Šofer, Bugarin, brzo je savladan i ubijen, ostavljajući iza sebe šok i nevjeru među okupljenima. Ovaj događaj zauvijek je promijenio tijek povijesti i ostavio dubok trag na međunarodne odnose i sjećanje grada Marseillea.
Politika i atentat
Glavni uzrok atentata na jugoslavenskog kralja A. Karađorđevića, 1934. u Francuskoj, ležao je u teškom položaju hrvatskog naroda, makedonskog naroda, i ostalih naroda u državi, osobito poslije ubojstva hrvatskoga vođe S. Radića u 1928 g. Beogradu, i objave kraljeve diktature 1929 god. Kralj se je vratio politici integralnog jugoslavenstva silom. Atentatori su se pripremali na Janka Puszti u Mađarskoj, Tajna služba Jugoslavije saznala je za atentat, ali je kralj odbio odgoditi putovanje, pa čak i obući neprobojni prsluk. Osim toga osiguranje je bilo slabo, a kralju je greškom dodijeljen otvoreni automobil.
Tijekom obdukcije ubijenoga kralja nađeno je da boluje od raka jetre i da mu je smrt i bez atentata, bila jako blizu. Po njegovom testamentu, vlast je preuzeo Knez Pavle koji je napetosti u državi pokušao riješiti uspostavom Banovine Hrvatske. Politički odnosi će se donekle smiriti sporazumom Cvetković- Maček i uspostavom Banovine Hrvatske uz snažno protivljenje nekih srpskih snaga, pa i dijela vojske. Međutim atentat, a kasnije i vojni puč u Beogradu, su bili jasan predznak skore propasti monarhističke Jugoslavije i novoga rata.
Kraj još jednog poglavlja
Dok se opraštam od Marseillea i La Canebière, svjestan sam da svako putovanje donosi novo razumijevanje i otkrića. Sjećanja na ovaj kratki posjet ostat će sa mnom, podsjećajući me na složenost i bogatstvo povijesti koje svaki grad nosi sa sobom. U prošlosti je bio na glasu kao grad mornara i gangstera, no posljednjih godina ipak privlači sve veći broj posjetitelja svojom raznolikom ponudom, možda i vrhunskom gastronomskom ponudom koja je duboko utkana u Francusku kuturu…Iako je poznat po blouillabaisseu, bogatoj juhi od morskih plodova, gastronomska scena Marseillea prilično je raznolika, a delicije poput puževa, žabljih krakova ili guščje jetre, bude znatiželju.
Video Razglednica - Marseille - La Canebière, France
Galerija fotografija - Marseille - La Canebière, France
