Priča o Maksimiru – Zagreb, Hrvatska
Park Maksimir
Park Maksimir je najstariji i najveći park grada Zagreba. Njegovi stoljetni hrastovi i prostrani parkovi čuvaju mnoge zaboravljene tajne i priče. U ovoj razglednicei prošetati ćemo Maksimirom kroz povijest i dotaknuti se onih priča kojima i danas možete svijedočiti dok prolazite parkom. A sve one zaboravljene priče, naravno ako znate slušati, ispričati će vam stari stoljetni hrastovi…
Maksimilijan
Park Maksimir otvoren je 1794. godine, na tada rubnim dijelovima grada Zagreba.
Nastao je krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Inicijator izgradnje takvog parka bio je biskup Maksimilijan, po kojem je Maksimir i dobio ime, a koji je odlučio da na mjestu stare biskupske šume podari park za odmor i rekreaciju. U vrijeme osnivanja bio je jedan od najvažnijih parkovnih ostvarenja tadašnje Austrougarske Monarhije. Do tada su se podizali samo privatni, javnosti nedostupni perivoji uz plemićke dvorce i kraljevske rezidencije.
U Parku je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu žive mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Tako je npr. u samom parku zabilježeno više od stotinu vrsta ptica!
Maksimirska jezera
Maksimirska jezera nedjeljivi su dio ukupne pejsažne slike parka što potvrđuje i njihov nastanak paralelno s njegovim oblikovanjem. Jezera od vremena nastanka imaju i različite funkcije, prvo kao ribnjaci, a zatim kao rekreativne površine namijenjene vožnji čamcima.
Park Maksimir je u više navrata bio preuređivan, nekada je bilo formirano šest jezera od kojih danas postoje pet. Poznata su pod imenima – prvo, drugo, treće. četvrto i peto jezero. Godine 1839. izgrađeno je prvo jezero uz Maksimirsku ulicu, dvije godine kasnije drugo, zatim treće koje je danas isušeno četvrto jezero. Umjetno oblikovana jezera snabdjevaju se vodom iz potoka Bliznec koji direktno utječe u drugo i peto jezero. Osim potoka Bliznec, mogu se izdvojiti još i potoci periodičnog karaktera čije je značenje u odnosu na opskrbu vodom jezera iz Blizneca zanemarivo malo (Mirni Dol i Dahlia). (izvor: park-maksimir.hr)
Jurjaves
Jedno vrijeme naziv perivoja promjenio se u Jurjaves, 1839. godine, u čast nadbiskupa Haulika. Ipak, nakon njegove smrti vraćen mu je stari naziv – Maksimir.
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, (da, otvarao se više puta) zagrebački park Jurjaves (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u jugoistočnoj Europi, kojim je prošetao i car Franjo Josip I. 1852. godine.
Park Maksimir i danas je, uz Botanički vrt, jedna od najljepših zelenih lokacija grada Zagreba i omiljeno mjesto za bijeg od užurbanog gradskog života. (Vidi Razglednicu iz Botaničkog!)
Zoološki vrt
U južnom dijelu parka Maksimir smjestio se i zoološki vrt, koji je naravno, priča za sebe. 😀
Uz zoološki vrt i mnoštvo sadržaja, park Maksimir može se pohvaliti i mnogim zanimljivostima i spomenicima. Spomenimo ih nekoliko…
Paviljon Jeka
Paviljon jeka je jedini sačuvani paviljon u parku Maksimiru.
Podignut je poslije 1840. godine, a poznat je i po nazivu Latern-tempel.
Paviljon je izgrađen u čast božici Eho, pa posebno uspješno odbija zvukove, što čini posebnu atrakciju koja je sadržana i u njegovom nazivu.
Vidikovac
Vidikovac, poznat i pod nazivom Kiosk, izgrađen je u razdoblju od 1841. do 1843. god i najistaknutiji je objekt Parka, središte iz kojeg se račvaju putevi.
Objek ima dva kata visine 17 metara, kvadratičnog trocrta u prizemlju okružen trijemom iznad kojeg je terasa.
Mogilu
Mogilu – spomen – humak nastao je 1925. godine povodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. Mogilu je podignuo Hrvatski sokolski savez a građena je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti.
Mogila je obnovljena 1994. godine, a prilikom obnove humak je obložen grudom hrvatske zemlje koju je svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac Ivan Pavao II.
Maksimir danas
Danas je park Maksimir zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture i kulturno-povijesni spomenik te predstavlja simbol grada. Park Maksimir je Zagrebu kao Bois de Boulogne Parizu, Tiergarten Berlinu, Regents Park Londonu, ili pluća grada kao Central Park New Yorku (čak je iste površine kao Central Park 😀 )…
E da, obavezno se napite vode sa pumpe za vodu prilikom dolaska i odlaska… Tamo je odmah lijevo poslije ulaza! 😀
Pozdravljam vas uz galeriju slika!
Galerija fotografija - Priča o Maksimiru – Zagreb, Hrvatska
