Berlin, Njemačka – Doček Nove godine

Sadržaj:

Dobro jutro!

Ne znam zašto, ali toga jutra mi je bio jedan od onih dana kada se probudim dobre volje bez posebnog razloga. Uz jutarnju kavu i surfanje internetom pronalazim odgovor na ono najučestalije pitanje za vrijeme Adventskih blagdana – ‘di ćeš za Novu? Planiranje i priprema prije svakog putovanja je najpametniji potez koji možete napraviti. Nažalost meni to gotovo nikada ne polazi za rukom, pa kao i obićno, moje planiranje putovanja odvija se u zadnji ćas. Na internetu pregledavam preporuke destinacija i tražim neku zanimljivu koju još nisam imao prilike obići… hmmm Berlin?

U Berlin na doček

Mada sam po Njemačkoj dosta lutao, put me nikada nije odveo do Berlina. Spojiti upoznavanje glavnoga grada Njemačke sa dočekom Nove godine ne može biti loše, tako da je ovo bila jedna od brže donesenih odluka. 😀 Planiram doći par dana prije, upoznati strukturu grada, osjetiti vibru ulica i dočekati Novu na otvorenom. Na putovanjima nikada nisam volio dočeke u nekom klubu, probao sam to samo jednom – u Pragu… Bio sam sa prijateljima u klubu gdje se za Novu svirala Hrvatska glazba, mislim nije to tako loše, ali onda mi je isto k’o da sam doma. 😀 Tako da je za mene – Nova vani = Nova vani.

Povijest Berlina

Berlin je s više od 3,7 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europe. Pred kraj II. svjetskoga rata bio je gotovo u potpunosti srušen. Njemačka je gubila rat, Hitler je izvršio samoubojstvo a Sovjetske trupe su potpuno uništile njegov ured i bunker. Iz nacističkoga razdoblja tako danas imamo očuvan samo Olimpijski stadion i zračnu luku.

Berlin je tada podijeljen na četiri zone i 1949. godine iz Sovjetskog sektora je nastala Istočna Njemačka sa istočnim Berlinom kao glavnim gradom a iz Američke, Francuske i Britanske zone je formirana Zapadna Njemačka sa Bonnom kao glavnim gradom. Dodatna podjela je napravljena 1961. godine kada je izgrađen Berlinski zid, barijera od oko 160 km, koja je razdvojila zapadni Berlin od istočnog Berlina i ostatka Njemačke. Zid je trebao onemogućiti bijeg iz istočne u zapadnu Njemačku.
U razdoblju od 1961. do 1989. godine istočnonjemački graničari pobili su barem 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko Zida. Berlinski zid naposljetku je pao 1989. godine u burnim političkim previranjima a već slijedeće godine – 1990. došlo je do ujedinjenja Njemačke. Svjedočili smo tada dramatičnim političkim događajima, slomu komunizma, raspadu Sovjetskoga saveza i izgradnji nove arhitekture Europe.

Berlinski zid

Berlinski zid danas je skoro u potpunosti srušen. Kamene kockice na ulici označavaju mjesto gdje je bio podignut. Krhotine zida mogu se pronaći i u suvenirnicama, pa poneku ruševinu povijesti možete ponijeti kao suvenir. Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel nazvala je rušenje zida epskim udarcem tiraniji.

Stil života

Glavni grad Njemačke je iznimno zanimljiva i živopisna destinacija, mjesto prepune kulturne i jezične raznolikosti, tolerancije i pozitive. Naglasak je na slobodi i individualnosti, kreativnosti i osobnosti. Kolijevka je underground scene, punka i elektronske glazbe. Predrasude su puno manje izražene nego kod nas, ljudi ovdije pronađu svoj stil, naprimjer nabace irokezu, prefarbajtu kosu u neku kričavu boju i budu ono što jesu jer život je jedan i živi se punim plućima. 😉

Nije skup, a opet je luksuzan i umjetnički grad. Izaći van preko vikenda u Berlinu znači da izađete u petak i vratite se u ponedjeljak ujutro, odnosno snađete se kako znate da stignete uredni na posao.

Što posjetiti u Berlinu?

Uvijek kada dođem u neki grad u hotelu tražim kartu grada. Uz kartu i znanje Engleskog ili Njemačkog jezika snaći ćete se svugdje. Pregledavam autobusne linije i stanice podzemne željeznice pomoću kojih se najlakše prebaciti iz jednog dijela grada u drugi. Prvo ucrtavam lokaciju hotela, ujedno i polaznu točku, a zatim po osobnom prioritetu zaokružujem i lokacije od posebnog interesa koje želim posjetiti. U ovome slučaju to su Brandenburška vrata, Reichstag, Ured kancelara, Aleksanderplatz sa TV tornjem, otok muzeja, Checkpoint Charlie, dvorac Charlottenburg, stup pobjede, te Grunewald šuma. Teško da ću imati vremena za sve to, ali dobro je imati rezervu, od viška glava ne boli… 😀

Reichstag

Za razgledavanje Njemačkog parlamenta – Reichstaga prijavio sam se 5 sati ranije sa dokumentima, to je standardna procedura prije ulaska u parlament. Osobni podaci šalju se na provjeravanje prije odobravanja samog ulaska. Nakon što mi je odobren ulaz prošao sam detaljne kontrole i rendgen te sa vodičem koji unutra vodi grupe od oko 50 ljudi započeo sam obilazak parlamenta.

Radi se o pravom remek-djelu inženjerstva. Stil gradnje je renesansa, s elementima baroka i klasicizma. Zgrada je izgrađena je 1894. i na palači piše Dem deutschen Volke – Njemačkom narodu. Svakako je najdojmljivija staklena kupola na vrhu zgrade na koju se uspinje spiralnom stazom i sa koje Berlin možete promatrati sa svih strana. Sa samoga vrha se pruža prekrasan pogled na grad, a usput možete i pogledati izložbu fotografija ratom oštećenog Reichstaga, kao i diviti se samoj arhitekturi kupole.

Stakla su postavljena tako da tijekom dana u plenarnu dvoranu usmjeravaju svjetlo, a dizajn kupole strujanjem zraka osigurava i prirodnu ventilaciju. Ispred Reihstaga nalazi se veliki park – slobodni prostor gdje se narod može okupljati.

Ured kancelara

Ured kancelara-ke, je impozantna građevina visoka 37 metara koja se nalazi preko puta parlamenta, odmah uz rijeku Spree. U zgradi stoluje savezni kancelar i tu je centar moći Njemačke vlade.

Ujedinjenoj i jakoj Njemačkoj je u novom-starom glavnom gradu trebala reprezentativna kancelarska zgrada. Da je zgrada kancelarskih ureda dostojna njemačkog prvog čovjeka, odnosno žene – u to se građani i turisti mogu uvjeriti jedanput godišnje na dan otvorenih vrata. Visok ured za upravljanje na rijeci Spree nedaleko od zgrade Reichstaga izgrađen je u vremenu od 1997-2001 godine.

Preskupo, preveliko, nepotrebno… – Govorilo se za vrijeme gradnje. Ali danas većina ljudi kaže da im se sviđa arhitektura. Bilo kako bilo kancelarski uredi su 2001. godine svečano otvoreni. Time je ujedno kompletiran cijeli kompleks novoga središta vladinih zgrada u Berlinu. Taj kompleks je poznat kao luk rijeke Spree, a simbolizira ujedinjenje Njemačke jer spaja obale ove rijeke, koja je u toj gradskoj četvrti nekada dijelila Berlin.

Checkpoint Charlie

Zanimljiva lokacija u Berlinu je i Checkpoint Charlie. Povijesno mjesto, nekadašnja kontrolna točku između Istočnog i Zapadnog Berlina, te je bio jedini prolaz kroz Berlinski zid. Na tom mjestu 1961. godine sovjetski i američki tenkovi stajali su jedni nasuprot drugih. Kao takvo žarište i središte događanja, također je bilo poprište raznih demonstracija i društvenih drama.

Brandenburška vrata

Brandenburška vrata su najpoznatiji gradski simbol nekadašnje prijestolnice Njemačkog carstva. Svjedok su burne Njemačke, pa tako i Berlinske povijesti, a sastoje se od 12 dorskih stupova – šest sa svake strane, koja stvaraju pet prolaza u kojima se nalaze različiti reljefi. Na vrhu strukture nalazi se skulptura četverostruke konjske zaprege. Brandenburška vrata predstavljala su ulaz u središte Pruskoga kraljevstva. Vrata su visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m dugačka. Uzor za izgradnju Brandenburških vrata bila su Atenska vrata Propileji na Atenskoj akropoli a danas su ona simbol Berlina.

Alexanderplatz

Alexanderplatz je centar istočnog Berlina gdje se nalazi najviši TV toranj u Njemačkoj. Visok je 250 metara (bez antene), a na vrhu je rotirajuči restoran sa kojeg se pruža prekrasna panorama na grad.

Bila je poprilična gužva na ulazu, a i unutra, pa sam odlazak na vrh odgodio za neki drugi put… Stara je godina, vrijeme je da se vratim do hotela i odmorim noge na sat-dva prije odlaska na doček.

Doček Nove

Ispred mene se nazirala luda i nezaboravna noć. 😀 Krenuo sam podzemnom željeznicom do Reihstaga i planirao malo propješaćiti do samog mjesta dočeka – Branderbuških vrata. Moja kratka šetnja ubrzo se neplanirano produžila – most pokraj zgrade ureda kancelara koji prelazi rijeku Spree, zatvoren je zbog dočeka… Gledam gdje ljudi (koji su kao i ja zastali pred mostom i ostali zbunjeni) odlaze i pratim ih. Ono što se kaže – kud svi tud i mali Mujo. 😀

Nakon podužeg obilaska do sljedećeg mjesta prijelaza rijeke, vidim da je sve ograđeno zaštitnom ogradom oko koje patrolira policija, a na glavnim cestama i prilazima postavljeni su betonski blokovi. Hodajući uz žicu dolazim do prolaza kroz zaštitnu ogradu ispred kojeg je podulji red ljudi koji ćekaju na ulaz. Stajem u red i čekam da prođem kroz detektor metala.

Od mjesta ulaska do glavne pozornice imam još oko dva kilometra, mjesto dočeka proteže se skroz od trga do stupa pobjede Siegessäulea. Ne žurim, štandovi sa kuhanim vinom, pivom i naravno – nezaobilaznim kobasicama posvuda su, pa uzimam kratke predah pauze. 😀 Po putu su postavljene i manje pozornice na kojima je živa muzika.

Kako se približavam Branderbuškim vratima, prolazim još tri puta kroz policijske pregrade gdje me ponovno na brzinu pregledavaju. Osiguranje je zbog terorizma na vrlo visokoj razini, gužve na tim prolazima jako su velike, svi se guraju i osjećam se kao sardina u konzervi. Ipak, nakon prolaza nema gužve i bez problema se može skroz do glavne pozornice… Narućujem još jedno vino, cupkam na mjestu u ritmu glazbe (klasika 😀 ) i čekam odbrojavanje!

Odbrojavanje!

Atmosfera je odlična! Savršena! Osjećam energiju Berlina u potpunosti! Nakon odbrojavanja do Nove sa milijunima Njemaca i turista, te onih koji prate televizijski prijenos diljem svijeta uživo, provodim prve sekunde i minute Nove godine u dobrom društvu gledajući igru boja i svijetla raskošnoga i dugog vatrometa sa Pariser Platza.

Zaključak

Novu godinu u Berlinu dočekao sam vani nekoliko metara ispred Branderbuških vrata. Na najvećem i najboljem Novogodišnjem party-u na otvorenom u Njemačkoj i Europi. Uz odlične njemačke kobasice, pivo, kuhano vino, pjesmu, ples i ono najvažnije – u dobrome društvu, otpratio sam staru i dočekao Novu godinu. Na povratku je most bio otvoren, vratio sam se u hotel iscrpljen i zadovoljan. Sa sigurnošću mogu reči da je to bio moj najbolji doček Nove godine. Ikada.