Stari grad Samobor, Hrvatska
Samobor
Samoborsko je područje bilo naseljeno od davnina, a legenda kaže da su u davna davna vremena u šumama pored današnjega grada rasli samo borovi. Tako je grad koji je niknuo uz njih i dobio svoje ime. Najstariji nalazi potječu iz kamenog doba – kamena sjekira, mlat i kameni nož. Povijest samoga grada je jako zanimljiva i opširna, pa da previše ne duljim dodati ću samo da današnji izgled grada možemo pripisati velikom požaru 1797. god. koji je spalio više od polovice kuća u Samoboru, a nakon kojega je izgrađena jezgra današnjeg Samobora.
Samoborsko gorje i Žumberak sa svojim gorskim šumama, skrivenim slapovima, arheološkim ostacima, prirodnim ljepotama, speleološkim biserima i spektakularnim vidicima, pobrinuli su se da Samobor postane kolijevka hrvatskog planinarstva i jedno od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj.
Samoborček
Blizina dva susjeda – Zagreba i Samobora, urodila je legendarnim “Samoborčekom” – vlakom koji je postao omiljeno prijevozno sredstvo brojnih izletnika i Samoboru dao zamah u razvoju turizma. Zauvijek će ostati podsjetnik na neka romantičnija vremena zahvaljujući Golikovom filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.
Samoborci su dolazak željeznice tražili još od sredine 19. stoljeća, no trebalo je dočekati na odobrenje cara Franje Josipa sve do 14. siječnja 1901. da vlak konačno i stigne.
Ta je sporost procedure očito bila i najava jedne od glavnih karakteristika popularnog “Samoborčeka” – sa svojom brzinom od najviše 20-ak km/h put od Zagreba do Samobora mnogi su proveli i hodajući uz vlak.
izvor: samobor.hr
Samobor je lepi Varoš
Ima nešto posebno u gradovima barokne arhitekture, djeluju ugodno i pitomo. Ovaj srednjovjekovni grad nudi bogatu ponudu tradicionalnih, kulturnih, glazbenih i zabavnih događaja, kao i vina i gastronomske festivale tijekom cijele godine. Tradicionalni Samoborski fašnik, s tradicijom od preko 190 godina, najpoznatija je turistička manifestacija grada. Iako ih ima toliko da ih je gotovo nemoguće izbjeći, za posjet Samoboru sa ciljem da vidim Stari grad Samobor, izabrao sam jedan sasvim običan dan…
Antun Gustav Matoš
Uz kultni caffe bar Matoš, kraj Matoševe tiskare, na križanju Matoševe i Krležine ulice, nedaleko od Gimnazije Antuna Gustava Matoša, pronaći ćete i njegovu bistu – spomen jedinstvenog prijateljstva velikana hrvatske književnosti i Samobora.
„Krasan je Samobor… Samobor je od najhrvatskijih hrvatskih mjesta, grudobran i bedem hrvatstva“, napisao je Matoš.
Ivica Sudnik
Ispred Samoborskog muzeja šeta jedan od njegovih osnivača – Ivica Sudnik. Samoborac, zaljubljenik u fotografiju, koji je iza sebe je ostavio tisuće članaka, povijesnih prikaza, crtica iz povijesti Samobora, turizma, sporta… Snimio je bezbroj reportažnih fotografija o prirodnim ljepotama, spomeničkoj vrijednosti Samobora, te ih izlagao na izložbama u zemlji i inozemstvu.
Iako je u svoje 92 godine proputovao svijeta i bavio se najrazličitijim interesima, Samobor mu nikad nije bio premalen i uvijek ga je pokušavao napraviti većim, boljim i zanimljivijim.
Grad mu se odlučio odužiti posebnom počasti, ispred “njegovog” muzeja postavljen je spomenik 2007. godine, djelo akademskog kipara Petra Ujevića. Tako se Sudnik našao u društvu Livadića, Vraza i Racina čije biste krase perivoj uz Samoborski muzej.
Mostovi i cvijeće
Ambijent grada Samobora prva je stvar sa kojom me osvojio. Cijeli grad prepun je cvijeća, a ukrašeni mostovi ispod kojih žubori voda pozivaju me da se smjestim u hladovinu pored njih i odmorim uz kavu.
Pri svetem Mihalu
Kada krenete u potragu za Starim gradom, orijentir neka vam bude gotičke kapelice smještena podno njega. Riječ o netipičnom primjeru gotičke kapelice koja je barokzirana u 17. stoljeću, a čiji je barokni oltar očuvan, dok je slika svetog Mihaela arkanđela jedna od najranijih preostalih iz ranog baroka. U povijesti je bila i poprište sukoba između stanovnika trgovišta i vlastele, a u najnovije doba mjesto je okupljanja samoborskih pjesnika na godišnjim susretima “Pri svetem Mihalu”. Crkvica je u I. kategoriji umjetničke vrijednosti.
Stari grad Samobor
Odaberete li strmiju stazu, samo vas desetak minuta uspona dijeli od Ruševina Staroga grada kojeg je dao izgraditi češki kralj Otokar 1268. godine. Sagrađen je na geostrateškom mjestu, na brdu Tepec. Od početnog romaničko-gotičkog burga s velikom kulom, vremenom je zadobio kasnogotičko-renesansne oblike da bi na krajem 17. i početkom 18. stoljeća postao barokzirani dvorac. Nakon češkog kralja drže ga mnoge velikaške obitelji od kojih su najpoznatiji knezovi Celjski, Frankopani, Erdödy i Kulmeri.
Nagrada za uspon prekrasna je lokacija za istraživanje.
Visoki obrasli zidovi skrivaju pristupačne krivudave staze i tajnovite prolaze. Veličina i lokacija na kojoj se nalazi Stari grad Samobor ostavljaju dojam jedne od ljepših znamenitosti ove vrste. Nađete li se u blizini Samobora, prošetajte brdom Tepec prije nego se zasladite Samoborskim kremšnitama.
Samoborska kremšnita
Kraljica svih kolača jedna od glavnih simbola i prva asocijacija na Samobor, pa ćemo sa ovom poznatom poslasticom i završiti današnju priču.
Prema rješenju Ministarstva kulture i medija od 18. siječnja 2021., tradicionalna Samoborska kremšnita, prenošenje umijeća, praksi i tradicije slastičarskog obrta, dobila je status nematerijalnog kulturnog dobra i bit će upisani u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kako se navodi u obrazloženju Ministarstva, ova slastica od lisnatog tijesta i kreme od tučenih jaja, poznata je pod raznim nazivima i inačicama na području srednjeeuropskih i mediteranskih zemalja, a jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj je upravo samoborska.
Tradicija Samoborske kremšnite
Priča o samoborskoj kremšniti počinje još 20-ih godina prošlog stoljeća, nakon povratka Đure Lukačića iz Zagreba. Đuro je u zagrebačkim slastičarnicama izučavao zanat, kombinirao recepture majstora od kojih je učio i tako dobio poslasticu koja je proslavila Samobor.
Originalan recept osmislio je 1920-ih godina i pripremao ih sve do 1966., nakon čega je pomagao u njihovoj izradi.
Kremšnite su se počele raditi u slastičarnici Marka Lukačića, Đurina brata, smještenoj na samoborskom trgu.
Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer originalan su recept i znanje prenijele u Kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, koji su i nositelji nematerijalnog kulturnog dobra.
Tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u ovim slastičarnicama i dan danas, tako da u ovoj pjenastoj slastici uživaju brojni posjetitelji, gosti, turisti, izletnici i planinari…
izvor: samobor.hr
Ako Vam ostane snage i vremena, samo 25 kilometara od Samobora, u Zaprešiću, nalaze se Novi dvori Jelačićevi. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na površini od 20,5 hektara, čine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj i voćnjak.
Samobor - Video razglednica
Samobor 360 - Galerija fotografija
Samobor - Galerija fotografija
