Zadar - Antički grad, Hrvatska
Sadržaj:
ToggleBezvremenski Zadar
Putujući Dalmacijom, odlučio sam par dana posvetiti Zadru – nezaobilaznoj destinaciji putopisaca. Pronašao sam apartman u staroj gradskoj jezgri, ostavio stvari i krenuo u otkrivanje drevnih tragova koje je vrijeme uklesalo u ulice, trgove i spomenike grada.
Prošetajmo skupa temeljima starim preko tri tisuće godina – od stare gradske jezgre preko opjevane Kalelarge i Rive, sve do modernih instalacija suvremene umjetnosti obasjanih bezvremenim zrakama zalazećeg sunca…
Prije grada grad
Na pitanje od kada postoji, duhovito je odgovorio bizantski car Konstantin Porfirogenet. Pradavne 950. godine domislio se kako ime Zadra (grčki Diadora) potječe od latinskih riječi iam erat (već bijaše), što bi trebalo uputiti na zaključak da je postojao prije Rima!
Zadar je do 1918. godine, osim u razdoblju kratkotrajne francuske vladavine, bio pod austrijskom vlašću, i dalje kao glavni grad Dalmacije. Rapalskim ugovorom 1920 god. je pripao kraljevini Italiji a 1947 god. službeno je ušao u sastav Hrvatske, federalnog sastava SFR Jugoslavije. Oružane snage RH obranile su ga u listopadu 1991. od srpskih snaga koje su ga namjeravale zauzeti. Danas je Zadar povijesno središte Dalmacije, glavno političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Stalno branjen i osvajan, otiman i vraćan, rušen i podizan, nikada nije ostao bez stvaralačke energije.
Kule i zidine
Gradski obrambeni sustav Zadra još jedna je u nizu Hrvatskih ljepota uvrštenih na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Car August, koji je vladao od 27. godine prije nove ere do 14. godine prvog stoljeća naše ere, u tom je razdoblju Zadru darovao „kule i zidine” čiji se najveći trag nalazi u prolazu nazvanom po njemu.
Šetajući obnovljenim zidinama, pored zadarskog mosta spuštam se do Morskih vrata koja su poznata i pod imenom – Vrata sv. Krševana. Sagrađena su 1573. godine u čast pobjede kršćanske vojske nad Turcima u Lepantu.
Iznad rimskog luka i vijenca, nalazi se velika renesansna ploča koja govori o Lepantskoj bitki, a nad njom je fini reljef sv. Krševana. Na vanjskoj strani vrata u gornjem je dijelu sačuvan arhitektonski okvir uokolo krilatog lava – simbola mletačke države.
Kalelarga Kalelarga...
Zadar je i prije statusa rimske kolonije bio snažno liburnsko središte, kojim je još onda prolazila glavna prometnica hrptom Poluotoka koja je, dakle, postojala i prije grada. Grad se razvio oko glavne ulice, a stroga rimska urbanizacija samo je potvrdila njezin prirodni položaj.
Ostala mi je u lijepom sjećanju i puno prije nego sam ju posjetio, zahvaljujući nadaleko poznatoj pjesmi koju mnogi nazivaju i himnom grada…
Nekoć Via Magna, Strada Grande, Ruga Magistra, a od mletačkih vremena Calle Larga – Kalelarga…
Zadar - Šetnja Kalelargom i Forumom
Katedrala sv. Stošije
Zadarska katedrala nosi ime zaštitnika grada Zadra – Sv. Krševana. Najveća je crkva u Dalmaciji, a sagrađena je u dva navrata – u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st., koja se uzdigla na mjestu starokršćanske bazilike.
Antički stupovi i pilastri dijele baziliku na tri lađe. U povišenoj centralnoj apsidi diže se barokni oltar iz 1717. s kipovima zadarskih svetaca: sv. Šimuna, sv. Krševana, sv. Stošije i sv. Zoilo – djelo mletačkoga kipara Alvisea Tagliapietra. Ovaj je oltar nastao kao ostvarenje zavjeta grada Zadra protiv kuge učinjenog godine 1632.
Zvonik sv. Stošije
Najbolje mjesto s kojeg možete vidjeti i slikati cijeli Zadarski poluotok je Zvonik Svete Stošije. S visine od 62 metra pogled mi pada na cijeli Zadar i Zadarski kanal. Vide se otoci Ugljan i Pašmana, a sa sjeverne strane Velebit koji čuva zadarsko zaleđe od bure.
Zvonik je otvoren svaki dan, a ulaznicu sam platio simboličnih 15 kuna.
Zadar - Zvonik sv. Stošije
Narodni trg u Zadru
Narodnim trgom dominiraju Gradska vijećnica – sagrađena na mjestu stare i neugledne vijećnice koja je srušena za vrijeme talijanske uprave nad Zadrom i podignuta 1934. godine, te Gradska straža čiji toranj sa satom neprekidno radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre.
Trg ima dobru vibru za popiti kavu, pa uzimam predah.
Rimski Forum
Zadarski Forum ili drugim nazivom Poljana pape Ivana Pavla II, datira još iz carskog razdoblja rimske države. Utemeljio ga je prvi rimski car Gaj Julije Cezar, o čemu svjedoče natpisi u kamenu iz 3. stoljeća. U vrijeme svojega punog sjaja, Forum je s tri strane bio okružen veličanstvenim trijemom, pod kojim su se nalazile trgovine i zanatske radnje. Danas su sačuvane samo stube, pločnik te dva monumentalna stupa od kojih je jedan na izvornom mjestu.
Forum je po svojim mjerama najveći rimski forum na istočnoj strani Jadranskog mora. Okružuju ga crkva svetog Donata, crkva svete Marije te Nadbiskupska palača.
Morske Orgulje
Morske orgulje su 75 metara duge stepenice ispod kojih je ugrađeno 35 cijevi orgulja. Djelo su arhitekta Nikole Bašića, a postavljene su na takav način da more i vjetar svojim kretnjama mogu proizvesti različite zvukove koje prolaznici mogu čuti. Budući da su more i vjetar nepredvidivi, morske orgulje nikada neće zasvirati istu melodiju…
Uz pogled na otvoreno more i u kombinaciji sa najljepšim zalaskom sunca na svijetu, posjet zadarskoj Rivi postaje jedinstveno iskustvo…
Ovdje se svakako planiram vratiti na kraju dana…
Zadar - Morske Orgulje
Trg pet bunara
Trg pet bunara još jedna je od mnogih atrakcija zadarskog poluotoka. Izgrađen je 1574. godine u vrijeme opsada vojske Osmanskog Carstva, kada je pokriven obrambeni jarak sa zapadne strane bastiona, ranije iskopan u srednjem vijeku. Na njegovom mjestu nastala je velika cisterna za pitku vodu s pet ukrašenih vijenaca ili bunara, a sačuvani su i dijelovi akvadukta kojim se voda dovodila izravno s jezera Vrana.
Kapetanova Kula
Kula Velikog Kapetana na Trgu pet bunara, sastavni je dio srednjovjekovnih utvrda grada iz 13. stoljeća. Naslanja se na gradski zid i jedina je kula koja je preostala od srednjovjekovnih utvrda grada. U mletačko doba gradom su zajednički upravljali gradski knez i kapetan, a Zadar je bio jedini dalmatinski grad koji je imao dvije osobe na istoj funkciji, za koje su i gradili ovakve kule…
Neko vrijeme služila je i kao zatvor, dok se danas koristi kao izložbeni prostor.
Kula se zlati… Vrijeme je da se uputim na Rivu i poželim zadru laku noć…
Gradska kopnena vrata
U srednjem vijeku, Zadar je bio sa svih strana omeđen visokim bedemima, a glavni ulaz u grad bila su Kopnena vrata, u lučici Foša.
Izgrađena su 1543. godine, a projektirao ih je slavni mletački arhitekt Michele Sanmicheli – glavni vojni inženjer upućen u Zadar sa zadaćom da između grada i Varoša, prokopa novi kanal od mora do luke, te na obje strane kanala podigne bastione, a među njima sagradi bedem. Tako je nastala slikovita, pomalo mistična lučica Foša, a Kopnena vrata, odmah su ocijenjena kao iznimno raskošna. U stoljećima kasnije, ovo remek djelo renesansne arhitekture, postaje jedno od najljepših spomenika iz doba mletačke vladavine u Dalmaciji.
Kopnena vrata, uzdignuta visoko iznad razine mora, ulijevala su strahopoštovanje svakom tko je prilazio, a prići se moglo samo dugim mostom preko Foše, na koji su se od glavnih vrata, spuštala dva pokretna mosta. Nakon prijelaza preko mostova, trebalo je još proći i kroz ulaznu građevinu, duboku čak 8,4 metara.
Navigacijske karte, atlasi, itinerari, sve europske knjige o vještini ratovanja i obrane, tristo su godina predočavali Zadar kao neosvojiv grad – utvrdu. Kopnena vrata, jedini ulaz u grad, prestala su se zatvarati 14. prosinca 1868. godine.
Pozdrav Suncu
Ako je Alfred Hitchcock tako rekao, onda mora da je istina… Najljepši zalazak sunca na svijetu je u Zadru.
Upalio sam kameru i prošetao zadarskom rivom od Foše do instalacije “Pozdrav Suncu”. Tako sam se prigodno i u stilu oprostio od Zadra, koji će mi zauvijek ostati u lijepom sjećanju…
Opustite se, zamislite da osjetite miris mora i blagi povjetarac pa pogledajte video… Laku noć!