Moje Razglednice

Venecija, grad na vodi - Italija putopis

Venecija, grad na vodi - Italija

👁️ Ova razglednica pregledana je 257 puta

Idemo u Italiju

Venecija je oduvijek privlačila moju pažnju… Kako to izgleda kada iz kuće izlaziš na ulicu po kojoj ne šetaš nego ploviš?  – Pitao sam se još kao dječak, dok bi u svijetu mašte stvarao venecijanske kanale… Nakon posijanog sjemena znatiželje, bilo je samo pitanje vremena kada će posjet gradu na vodi uroditi plodom.

Amsterdam nazivaju Venecijom zapada, Stockholm Venecijom sjevera, Bangkok Venecijom istoka… Brojne usporedbe sa ovim gradom dokaz su njegove ljepote i posebnosti. Iako se mnogi hvale jednakom raskoši, kada se skinu maske, ostaje činjenica da je Venecija samo jedna. 

Pripremite šalicu kave ili čašu dobrog vina – idemo u Italiju.

Poput starog gusarskog broda sa poderanim jedrima, željeznica izranja iz magle i uplovljava u Venecijsku luku. Sve jasnije se naziru obrisi tornjeva, mostova  i gondola… Ponovni susret sa plutajućim gradom ne ostavlja me ravnodušnim.

Kako do Venecije

Krenuo sam autobusom iz Zagreba, uz par usputnih stanica u Istarskim gradovima. Može se i preko Trsta, pa zatim vlakom ili busom dalje do Venecije. Opcija su i dvije zračne luke – Marco Polo (gradska zračna luka) i ona u Trevisu – gradu nedaleko od Venecije. Hrvatska graniči s Italijom, a Venecija i nije tako daleko, pa za zračnim prijevozom i nema potrebe. Koju god vrstu prijevoza odabrali, uputite se prema gradu Mastre i istoimenoj željezničkoj postaji. Ovdje pričekajte vlak za stanicu Santa Lucija, koja se nalazi u centru Venecije. Venecija je otok, točnije 118 plutajućih “otoka” ispresijecanih kanalima. Kopnom je povezana cestovnim i željezničkim mostom kojeg ćete prijeći na putu za Santa Luciju.

Nastanak Venecije

Povjesničari smatraju da je Venecija osnovana između petog i sedmog stoljeća n. e., u vrijeme učestalih napada barbarskih plemena koja su nadirala sa sjevera te palila i pljačkala naselja na kopnu. Bježeći pred pljačkašima, mnogi stanovnici priobalnih naselja sklonili su se na obližnje male otoke koji su bili prilično nepristupačni, ali su im pružali veću sigurnost.

Drevni zapisi pokazuju da su prve građevine podignute na temeljima načinjenim od trupaca koji su bili zagurani u muljevito tlo te isprepleteni tankim granama ili trskom. S vremenom su Mlečani počeli graditi kamena zdanja koja počivaju na temeljima od nekoliko tisuća drvenih stupova.

 U početku su otočići oko Rialta, koji danas čine staru gradsku jezgru, često bili poplavljeni te nisu bili ni dovoljno čvrsti ni dovoljno veliki da bi se na njima moglo nastaniti mnoštvo ljudi koji su stizali s kopna. Stoga je trebalo isušiti tlo i povećati površinu tih otočića primjenom melioracijskih metoda. Stanovnici su iskopali kanale kojima su mogli ploviti u svojim čamcima te su učvrstili tlo na otocima kako bi na njima mogli graditi kuće. Kanali su postali gradske ulice. Preko kanala sagrađeni su mostovi koji su pješacima omogućavali prelazak s jednog otoka na drugi.

 

Lički balvani

Samo za izgradnju temelja čuvene crkve Santa Maria Della Salute bilo je potrebno 1.106.657 drvenih trupaca dugačkih četiri metra. Gradnja je trajala dvije godine i dva mjeseca, a drveni trupci, to jest balvani dolazili su vodenim putevima iz šuma sa prostora današnje Crne Gore, Hrvatske i Slovenije. Odavde nastaje izreka da je Venecija građena na Ličkim balvanima te da su velebitske podgorske obronke ogolili Mlečani odvozeći hrastovinu za izgradnju Venecije. Ta tvrdnja ne drži vodu u potpunosti, kao ni balvani Veneciju – prema nekim mjerenjima, u razdoblju od 5 godina Venecija je potonula 2,5 cm, što je veliki problem koji se nastoji zaustaviti.

Mletačka Republika

Venecija ili Mletačka Republika (tal. Venezia ili Repubblica di San Marco) je pomorska i trgovačka republika koja se razvila oko grada Venecije. Stoljećima je trajala borba Venecije i hrvatsko-ugarskih vladara za posjed južnohrvatske obale i otoka. U turskim ratovima Venecija se uspjela proširiti i na Dalmaciju. Naposljetku su Napoleonova osvajanja označila kraj Mletačke Republike 1797. god.

U spomen na ratna zbivanja odvijala se svake godine, na blagdan Uzašašća (Sensa), svečana ceremonija »Zaruke s morem« (Sposalizio del mar); gdje je dužd, vladar Venecije, bacao u more prsten kao simbol povezanosti Jadrana s Venecijom.

Grad muzej

Dolaskom u Veneciju izlazim iz željezničke postaje i pješice nastavljam prema Riva degli Schiavoni prateći Canal Grande. Prošli puta uplovio sam brodom, pa mi ovaj dio grada nije poznat. Atrakcije i povijesne ljepote nalaze se na svakom koraku, zastajem uz mostove i na gradskim trgovima upijajući atmosferu grada-muzeja. 

Most Rialto

Na mjestu prvog naselja u Veneciji zvanog Rivus Altus nalazi se Most Rialto koji povezuje San Polo i San Marco i koji je jedna od najomiljenijih lokacija za slikanje u Veneciji. U blizini se također nalazi i crkva sv. Bartolomeja te tržnica hrane koju se također isplati posjetiti.

Kanal Grande

Veliki kanal je najveći, ujedno i centralni kanal koji presijeca Veneciju. Nekoć su sve velike i bitne obitelji Venecije imale svoje rezidencije uz ovaj kanal pa i danas obiluje građevinama kasne renesanse i venecijanske gotike. Kanal Grande prelaze četiri mosta koja daju mogućnost laganog prelaska s jedne strane na drugu.

Trg svetog Marka - Piazza di San Marco

Sam Trg sv. Marka svoj je današnji status središta Venecije ostvarivao postupno. U početku je to bio vrt, a nakon toga i mala trgovačka luka. Tek po izgradnji bazilike on postaje središte grada. Postavljena su dva granitna stupa – vrata Venecije. Na jednom je krilati lav kao simbol svetog Marka i Venecije, a na drugom statua svetog Teodora, zaštitnika Venecije. Stanovnici su pak uvjereni da prolaz između ta dva stupa donose nesreću jer je na tom mjestu pogubljeno mnogo ljudi…

Trg svetog Marka je i sjedište nadbiskupije od 19. stoljeća, a na njemu se održavaju i sa njega počinju brojne venecijanske tradicijske svečanosti (Regata Storica, Festa della Sensa/Sposalizio del Mare, Festa di San Marco).

 

Salon Europe

Trgom dominira bazilika svetog Marka sa svojim odvojenim zvonikom (Campanile) i Duždeva palača koji stoji pored njega.

Za taj trg je navodno sam Napoleon rekao da je “najljepši salon Europe”. 

Dojam koji je na mene ostavio ovaj trg gotovo da zasjenjuje trgove svih europskih metropola…

Bazilika svetog Marka

Jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture u Europi i zasigurno najpoznatija građevina u Veneciji je prvotno bila privatna kapela za Dužda ukrašena u bizantskom stilu. Zlatni mozaici prekrivaju kupolu i zidove unutrašnjosti kao i djela vrhunskih renesansnih umjetnika Tiziana i Tintoretta. Crkveni oltar je također veličanstveni primjerak umjetnosti 12.st. Zbog raskošnog dizajna, pozlaćenih bizantskih mozaika, i svoga statusa kao simbola mletačkog bogatstva i moći, od 11. stoljeća nadalje građevina se naziva Chiesa d’Oro (Crkva od zlata).

Duždeva palača

Veličina i dizajn Duždeve palače privlači pažnju posjetitelja još od vremena svoje izgradnje. Simbol venecijanske trgovačke i političke moći nekoć je bio upravno središte cijele države. Sala del Collegio, jedna od unutrašnjih prostorija palače, smatra se jednim od najvelebnijih interijera Italije. Danas je Duždeva palača muzej u kojem se nalaze vrlo vrijedne slike, freske, skulpture, namještaj i predmeti primijenjene umjetnosti.

U palači su brojna djela Tintoretta, Veronesea, Tiepola, Guardija i drugih velikih umjetnika, tako da je Duždeva palača jedan od najbolje posjećenih venecijanskih muzeja.

Dvorište palače

Porta della Carta vodi u veliko središnje dvorište gdje se nalaze dva brončana bunara. Ulazi se preko bogato ukrašenog stepenište i vidimo velike kipove Marsa i Neptuna (boga rata i boga mora), simboli moći i dominacije Venecije na kopnu i moru. Iako izgleda kao kvadratna građevina, ima samo tri krila, dok je četvrta strana formirana od susjedne Bazilike sv. Marka (Bazilika sv. Marka). Dvorište, koje je u velikoj mjeri osmislio Antonio Rizzo nakon požara 1483., renesansno je remek-djelo.

Muzej

Duždeva palača imala je kroz povijest nekoliko funkcija. Prije svega, bilo je to sjedište mletačke vlasti – mjesto zasjedanja Vlade (razna vijeća) te rezidencija izabranog vladara, Dužda. Također, ondje su bili smješteni i sudovi te zatvor, koji je kasnije premješten na drugu stranu Mosta uzdaha. 1923. godine, prema odluci talijanske Vlade, palača postaje muzej otvoren za javnost u kojem se nalaze vrlo vrijedne slike, freske, skulpture, namještaj i predmeti primijenjene umjetnosti. U palači su brojna djela Tintoretta, Veronesea, Tiepola, Guardija i drugih velikih umjetnika.

Dvorana Velikog vijeća

Unutar palače u sklopu muzeja nalazi se i Dvorana Velikog vijeća. Izgrađena je između 1340. i 1355. godine i bila je sjedište donjeg doma mletačkog parlamenta. Impresivna je kako zbog svoje neizmjernosti (54 metra za 25 metara), tako i zbog skladnih proporcija. Njegova veličina bila je stvar praktičnosti: kad je Vijeće bilo na sjednici, ova soba je trebala ugostiti čak 1800 građana koji imaju pravo glasa. Ovdje se raspravljalo o svim odlukama koje su Republiku učinile svjetskom silom.

Duždeva palača povezana je sa zloglasnim tamnicama  baroknim mostom od istarskog kamena, jednim od najslavnijih svjetskih mostova i simbola Venecije – Mostom uzdaha. 

Most uzdaha

Most uzdaha jedan je od mnogih mostova u Veneciji, a ubraja se među najpoznatije od njih. Izgrađen je u 17. stoljeću s namjenom povezivanja starog zatvora, smještenog u Duždevoj palači i novog, odmah preko rijeke. Veliki engleski romantičar, Lord Byron, popularizirao je priču po kojoj bi šetnja tim mostom bila posljednji pogled na slobodu za mnoge zatvorenike koji su išli u ćeliju ili na pogubljenje te bi uzdisali gledajući posljednji put vanjski svijet.

U potkrovlju su čuvene ćelije (piombi) odakle je pobjegao slavni pustolov i zavodnik Casanova.

Moderna legenda o mostu glasi da će zaljubljeni parovi koji prođu ispod mosta točno u vrijeme zalaska sunca i koji se poljube, ostati vječno zaljubljeni. – Ukoliko vam nije do plivanja, jedini način da prođete ispod mosta je vožnja gondolom…

Vožnja gondolom

Jedina stvar koju u Veneciji ne smijete propustiti, a koju ćete zbog cijene sigurno vagati i razmatrati je vožnja gondolom.

Standardna cijena vožnje slikovitim kanalima je oko 80 eura, što uistinu nije malo. Moj savjet je da ukoliko putujete u Veneciju svakako planirate ovu turističku atrakciju. Venecija u odnosu na ostale gradova ima posebnu atmosferu i zbog nedostatka buke od gradskog prometa, pa se ona uglavnom svodi na vrevu turista po ulicama.

Kad zaplovite venecijskim kanalima, sva buka ostaje iza vas i doživljaj potpune tišine uz osmatranje mora i arhitekture je neopisiv. Osjećaj je kao da klizite nekom nestvarnom dimenzijom nepoznatog svijeta. Snimio sam i video same vožnje, ali on može dočarati samo maleni dio tog iskustva.

Posjet Veneciji ne može biti potpun bez vožnje gondolom. Najviše 6 ljudi može stati u jednu gondolu, pa vožnju možete i podijeliti (bolja opcija je ipak da idete sami). Cijena varira ovisno o sezoni i brodaru, cjenkajte se. Prvi put sam platio 60 eura, a drugi put 80 eura.  Sa gondolijerom dogovorite i rutu same vožnje, jer neki voze samo po glavnom kanalu!

Venecijski karneval

Tradicija karnevala u Veneciji počela je u 11. stoljeću, a vrhunac popularnosti i neobuzdanosti dosegla je u 18. stoljeću. Tako su se, prema dokumentima iz 18. stoljeća, tijekom karnevala Mlečani maskirali u različite likove iz tadašnjeg života, najčešće ribare, liječnike, astrologe, lovce, pekare… ili pak u likove iz Commedie dell’Arte.

Maske Venecije

Simbol najpoznatijeg karnevalskog događanja u Europi upravo su njegove maske koje svoje porijeklo vuku još iz antičkog doba, kada se nisu koristile samo u veljači, već tijekom mnogih mjeseci.

Tek kasnije, bile su dozvoljene od blagdana Svetog Stjepana do ponoći na Pepelnicu, kada se kroz karnevalske svečanosti slavio dolazak proljeća.

Također, bile su dopuštene i od blagdana Uznesenja do sredine lipnja te od početka listopada do sredine prosinca. Razlozi nošenja bili su različiti, od skrivanja lica onih kod kojih su se pojedinci zadužili, a još nisu vratili dug, skrivanje od supružnika svojih ljubavnika, nosile su se na dvorskim zabavama, u kockarnicama…

Godine 1458. Dužd je zbog toga zabranio nošenje maske u određenim situacijama koje su promovirale nemoral, a potpuno su zabranjene, osim tijekom službenih banketa te karnevala, 1703. godine.

izvor: wish.hr

Riječki karneval

Običaj karnevalskog života sa povorkama i plesom njeguje se i u Rijeci i to više od sto godina!  Pogledaj razglednicu sa Riječkog karnevala.

Otoci lagune

Venecijanska laguna koja je nekada bila rezervirana za ribare, od 1987. godine nalazi se na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine, a njezine otoke Murano, Burano i Torcello, koji se nalaze nedaleko Venecije, posjetiti ćemo u nastavku! Pozdravljam Vas do tada!

Galerija fotografija - Venecija, grad na vodi - Italija​

Ukoliko ste u mogućnosti, podržite naš rad donacijom na Patreonu! (Stvaranje novih projekata, održavanje servera i stranice bez reklama)

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

 

Kako bismo poboljšali svoje usluge, na portalu mojerazglednice.com koristimo kolačiće. Neki kolačići koje koristimo neophodni su za uredno funkcioniranje određenih usluga (lajkanje i dijeljenje), a drugi se koriste za prikupljanje informacija o korištenju internetske stranice (statistiku), tako da stranicu možemo prilagoditi tvojim potrebama. Neki su kolačići privremeni i nestaju kad isključiš preglednik, a drugi su trajni i ostaju na tvom računalu neko vrijeme. Koristimo i neke lokalne kolačiće koji su vezani za lokalne kampanje a koji će nestati po njihovu završetku. – Polica privatnosti