Moje Razglednice

Dolina kardinala, Krašić - Franjo Kuharić

Dolina kardinala, Krašić - Franjo Kuharić

👁️ Ova razglednica pregledana je 122 puta

Krašić

Više puta sam prolazio ovim krajem, uglavnom vođen nekim obiteljskim korijenima, ali nikada me put nije odveo do Krašića. Krašić je manje naselje, 50 km udaljeno od Zagreba, Hodočasničko odredište – oaza molitve i mira. Krašić i njegova okolica su u potpunosti katoličko mjesto gdje se svi stanovnici međusobno poznaju i pozdravljaju sa “Hvaljen Isus“. Kraj u kojem se duboko štuje katolička vjera i uspomena na blaženoga kardinala Stepinca, mučenika i sveca, najvećeg velikana katoličke crkve u Hrvatskoj.

Krešić, Dolina kardinala, Jezerine, biskup Jezerinac

Dolina kardinala

Ovaj kraj nosi naziv i Dolina kardinala jer su mnogi značajni ljudi katoličke crkve rođeni u ovom kraju. Tako npr.Blaženik Alojzije Stepinac rođen je u selu Brezarić, a iz ovog kraja potječe i kardinal Franjo Kuharić – rođen u selu Pribić, sve u okolici Krašića.

Crkva Presvetog Trojstva

Glavnim trgom u Krašiću dominira Župna crkva Presvetoga Trojstva. Ova crkva je nezaobilazno mjesto u Krašiću koje vrijedi razgledati i pomoliti se u njoj. Prvi puta se spominje 1334. godine. Hodočasnici koji su bili u Svetoj zemlji prepoznaju u krašićkoj crkvi umanjenu Baziliku Marijinog navještenja u Nazaretu. Župa Presvetoga Trojstva u Krašiću broji oko 1.200 župljana i velika većina njih dolazi na svete mise, te redovito sudjeluje u svim aktivnostima župe. To je crkva u kojoj je prve sakramente primio Bl. Alojzije, ovdje je vršio svoje poslanje i susretao se sa svojim dragim vjernicima i tijekom zatočeništva. Preko puta crkve nalazi se njegova Spomen-soba, mjesto njegova zatočeništva, no trenutno je u obnovi tako da ju nisam mogao posjetiti.

Kardinal Stepinac

Kardinal Stepinac je rođen 1898. a umro je 1960. god.u Krašiću. Za vrijeme II. svjetskoga rata našao se u vrlo složenim prilikama. Stepinac se tada ne veže ni uz koju političku stranku ili pokret. Dosljedan u svom rodoljublju, ali nadasve vjeran pastirskom poslanju, sa slobodom i neustrašivošću, javno je osuđivao rasna, ideološka i politička progonstva. Nakon dolaska komunista na vlast sastao se i sa Titom. Na sastanku je bio i Bakarić. Svrha sastanka bila je da se prilike srede i spriječe sukobi između svjetovne i crkvene vlasti. Stepinac je priznao da je uređenje države složen zahvat, ali da “mudri državnici poštuju vjerski osjećaj državljana i slobodu savjesti”. Pojasnio je da je Kraljevina Jugoslavija pravno uredila položaj pravoslavaca, ali ne i katolika, što je imalo teške posljedice. 

Čini se da je Stepinac učinio potez koji se Titu uopće nije dopao jer je zagovarao dijalog s predstavnicima Hrvatske seljačke stranke, “Razgovarati se može sa svakim, prihvatiti se ne mora” …

Nadbiskup je stavio Titu na srce da se štedi život gdje god je moguće. Odbio je međutim odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. To je za Stepinca značilo dirnuti u srce katoličkoga jedinstva. Međutim, tada je uhapšen i osuđen 1946 god. na 16 god. zatvora. Bilo mu je doduše dopušteno slavljenje mise i čitanje teoloških knjiga, ali je držan u potpunoj izolaciji. To Crkva Titu i komunistima ne može i ne želi zaboraviti. Ipak Kuharić, u svojem dnevničkom zapisu, 1971 god.piše..,,Tito je najsvečanije dočekan u Vatikanu i primljen od Sv.Oca. Povijest zaista ima svoje zagonetke i svoja iznenađenja,,.Papa Ivan Pavao II. proglasio je Stepinca blaženim 1998. godine u Mariji Bistrici, a  njegovo proglašenje Svetim se čeka. 

Meštrović Alojzije stepinac bista
Krešić, Dolina kardinala,

Kardinal Kuharić

Rođen je 1919. u selu Pribiću, kod Krašića. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 1983. godine. Franjo Kuharić uvijek je ustrajao u obrani vjere inzistirajući na pravednosti u doba komunizma, ali i u Domovinskom ratu.  Vjernici ga se sjećaju kao staloženog i mirnog čovjeka, kao svećenika s kojim su mogli uvijek razgovarati. Dogodilo se 1969. godine da su po protokolu Kuharića stavili između Tita i Jovanke.

“Smatram to časom Providnosti da sam tada pred najvišim vodstvom države i Partije kazao da su osudili nevinog čovjeka”. Govorio je – “Mi smo dva svijeta, vi komunisti niječete Boga, mi u njega vjerujemo”.

1977. godine posjetio ga je američki konzul koji se zanimao što će biti poslije Tita. Kuharić mu je odgovorio da će narod ostati miran ali je pitanje što će biti u Partiji i vojsci. U Varaždinu 1979. godine u vezi Titove bolesti govori, kako se on za njega moli, za njegovo dobro zdravlje.

Crkva se mora moliti za sve ljude  a najveće pak dobro je vječno spasenje. U svome dnevniku je zapisao da bi za svakoga svoga neprijatelja, uz Božju pomoć, bio pripravan umrijeti da bude spašen. Iako je bio veliki protivnik komunizma, Tita i njegove diktature, ipak je u njemu vidio svojevrsnoga jamca za opstanak hrvatskoga naroda i katolika u Jugoslaviji. Molio je za njega krunicu jer je smatrao kako se Bog može i njemu smilovati što bi bila velika pobjeda Božjeg milosrđa i zagovora Majke Božje. Kasnije, kada je na vlast u Srbiji došao Milošević, Kuharić u svome dnevniku piše kako je riječ o pobjedi tvrđe struje sa velikosrpskom tendencijom a da vojska preuzima utjecaj i osigurava takvu politiku.

Bila su to teška vremena. Vladar Hrvatske Bakarić, pak izjavljuje u novogodišnjem intervjuu Vjesniku, 1979 god, Crkva se ne može ukinuti i boriti se protiv crkve je besmislica. Nadbiskup Kuharić je u svome dnevniku pozitivno ocijenio ovaj Bakarićev stav, ali je komentirao da se ta borba na razne načine ipak vodi. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić bio je jedna od najvažnijih ličnosti novije hrvatske povijesti i to u dva ključna razdoblja. U doba komunističke vlasti i u razdoblju samostalne Hrvatske. Iz pozadine, ne miješajući se izravno u konkretne političke događaje i procese, jako je utjecao na politički i društveni razvoj Hrvatske i na to kakva je Hrvatska danas.

Kuharić i Stepinac

Kuharić je 1945. godine diplomirao teologiju i 15. srpnja iste godine svećenički red podijelio mu je nadbiskup Stepinac. Već u prvim danima suočio se sa novim režimom praćen Stepinčevim riječima upućenim mladim svećenicima “Šaljem vas u krvavu kupelj”.

Dolazi u župu Rakov Potok. Izbjegao je pokušaj ubojstva 1947. godine jer ga napadači nisu zatekli u stanu. Kasnije je upoznao svog potencijalnog ubojicu, Tomu Ladovića, partizanskoga prvoborca, te ga čak i vjenčao. Tom prilikom zaželio mu je svako dobro. Službovao je u Samoboru od 1957.-64. godine, a kasnije je bio urednik Glasa Koncila. Godine 1951. među prvima je pohodio nadbiskupa Stepinca nakon što je on bio premješten iz zatvora u Lepoglavi u Krašić. Stepinac se je znao o njemu pohvalno izraziti, govorio je da čuje lijepe stvari o tom mladom svećeniku. Udba u svojem izvješću 1951. godine konstatira da je puštanje Stepinca na uvjetni otpust u Krašić ohrabrilo “neprijateljske klerikalne” elemente. Franjo Kuharić postaje biskup 1964. godine i pred nadbiskupom Šeperom polaže prisegu vjernosti.

U ljeto 1959. godine Kuharić je posljednji puta vidio Stepinca živim. Tada je svećenike Kuharića i Dumića Stepinac blagoslovio sa prozora, dok je milicionar bio pred vratima sa druge strane kuće.

Kuharić i Tuđman

Kardinal Kuharić i predsjednik Tuđman su se osobno poštovali ali nisu bili bliski. Najviše ih je razdvajalo potpuno suprotno mišljenje o Bosni i Hercegovini. Predsjednik Tuđman je uvjeravao kardinala Kuharića da je podjela BiH činjenica na samom terenu, a biskupi su ga uvjeravali kako se granice ne smiju mijenjati. Ne mogu silom ali mogu ako se sve strane tako dogovore  – Tuđman je odgovorio. Njemu bi ustvari bila najmilija granica nekadašnje Banovine Hrvatske stvorenoj u kraljevini Jugoslaviji. Nakon što se Tuđman vratio u prosincu 1996. sa liječničkih pretraga iz USA razgovarali su bez svjedoka. Kuharić je govorio Tuđmanu o potrebi političkog dijaloga a razgovarali su i o smislu života, o moralu i bogu. Pri kraju života, Tuđman se je približio crkvi i Kuhariću. Dogovorili su i crkveno ozakonjenje braka Tuđmanovih,  koje je i obavljeno 1997. godine. I sam kardinal Kuharić tih je dana bio slaboga zdravlja.

Dva Božja čuda

Kardinal Kuharić je govorio svojim svećenicima da su se u Hrvatskoj dogodila dva božja čuda.

Generali su imali dovoljno vojske i oružja da okupiraju Hrvatsku bez ikakvog otpora i spase Jugoslaviju. Demokracije Zapada i Amerike za to bi im aplaudirale jer su svi bili za Jugoslaviju. Nisu to učinili. Zašto –  Božji je prst.

Jugoslavija, država sa toliko nasilja i nepravde, morala je propasti. Drugo je čudo – prst Božji, da je Hrvatska priznata kao država, makar su svi osim Sv. Oca bili protiv toga.

Konačno su nas priznali, makar i protiv volje. Pa neka milosrdan Bog bude od pomoći i u sadašnjosti i u budućnosti, a mi se moramo zaista iskreno obratiti. Nadalje Kuharić ističe da je Hrvatska žrtva nepravednoga napada, koji je prouzročio neopisive patnje pojedincima, obiteljima i cijelom narodu, te postavlja pitanje može li se takvo stanje trpjeti unedogled.

U Mariji Bistrici 6. kolovoza 1995. godine, za vrijeme Oluje, ističe poruku Crkve hrvatskim braniteljima da prije svega budu čovječni prema protivnicima, koji će tako osjetiti, kako hrvatski branitelji ne pripadaju civilizaciji mržnje i osvete, nego civilizaciji koja jednostavno želi dobro svima i svakome.

Kardinal i vlast

Predsjedniku Tuđmanu se stanje polako pogoršavalo i Kuharić ga je posjetio u bolnici 22. studenoga 1999. godine. U dnevniku je zapisao kako se nada da je predsjednikova duša spašena. Navodi se kako je obećao Isusu da će za Tuđmanovo spasenje svaki dan moliti. Tebe boga hvalimo, jer se on žrtvovao za slobodu hrvatskoga naroda u koju je bila uključena i sloboda Crkve. Kuharić tada odlazi u mirovinu. Imao je bolove u prsima ali je ipak održavao mise. U noći, sat prije smrti, pošto se nije dobro osjećao, pozvao je svećenika, ispovjedio se, primio svete sakramente i preminuo u nadbiskupskom dvoru 2002. godine u Zagrebu.

izvor: M. Akmadža – Franjo Kuharić

Kupa

Ljepote Krašičkog kraja i Žumberka

Vratimo se krajoliku koji je baš poput povijesti vrlo raznolik i zanimljiv. Najveći nizinski prostor nalazi se uz rječicu Kupčinu, u kojoj se blaženik Stepinac volio kupati. Duge šetnje i kupanje u Kupčini za našega blaženika su bili melem za tijelo i dušu, na taj način se najbolje odmarao i bio je vrlo zahvalan Gospodinu na tim malim ljepotama. Čitavi kraj obilježen je Crkvama, kapelama, križevima i mnogim drugim dragim uspomenama koje svjedoče o dubokoj vjeri u Boga i katoličku crkvu koja prožima stanovnike ovoga kraja.

Stepinčev put

Odlučite li posjetiti i vidjeti ljepote ovoga kraja možete poći i  “Putevima blaženog Alojzija Stepinca” – hodočasničko – planinarskom stazom koja je utemeljena povodom 60 godina od smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Staza u Krašiću uglavnom obuhvaća lokalitete kojima se blaženi Alojzije Stepinac kretao za vrijeme sužanjstva. 

 

“Tko nije bio na Loviću Prekriškom taj se nije nagledao hrvatske ljepote”

Jezerine izvor

Rekreativni i vjerski turizam

 Iako u posljednje vrijeme postoji industrijska aktivnost, područje je i dalje pretežito poljoprivredni kraj. Doline i bregovi daju posebnu ljepotu prirode kroz koju vodi i biciklističke staza. Osim vjerskog turizma sve više se razvija i rekreativni turizam. Vožnja biciklima po okolici Krašića od izvora do izvora  poboljšava zdravlje cijelog organizma i jedna je od najboljih rekreativnih sportskih aktivnosti. Dolina kardinala tako postaje i jedno od najomiljenijih okupljališta biciklista iz cijele Hrvatske.

Galerija fotografija - Dolina kardinala, Krašić - Franjo Kuharić

Ukoliko ste u mogućnosti, podržite naš rad donacijom na Patreonu! (Stvaranje novih projekata, održavanje servera i stranice bez reklama)

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

 

Kako bismo poboljšali svoje usluge, na portalu mojerazglednice.com koristimo kolačiće. Neki kolačići koje koristimo neophodni su za uredno funkcioniranje određenih usluga (lajkanje i dijeljenje), a drugi se koriste za prikupljanje informacija o korištenju internetske stranice (statistiku), tako da stranicu možemo prilagoditi tvojim potrebama. Neki su kolačići privremeni i nestaju kad isključiš preglednik, a drugi su trajni i ostaju na tvom računalu neko vrijeme. Koristimo i neke lokalne kolačiće koji su vezani za lokalne kampanje a koji će nestati po njihovu završetku. – Polica privatnosti