
Svetište Marija Bistrica, Hrvatska
Sadržaj:
ToggleMarija Bistrica - hrvatsko svetište
Prošlog sunčanog vikenda odlučio sam se uputiti u Mariju Bistricu, najpoznatije hrvatsko Marijino svetište. Plan mi je istražiti grad i snimiti postaje križnoga puta. Marija Bistrica smještena je 40 km sjeveroistočno od Zagreba, na sjevernom gorskom krilu Medvednice i vjekovima je središnje mjesto u vjerničkom životu hrvatskoga naroda.
U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir. U video prilogu sam probao dočarati iskustvo obilaska postaja i uspona na kalvariju u Mariji Bistrici.


Križni put
Uređenje križnoga puta u Mariji Bistrici zamislili su nadbiskup Antun Bauer i Alojzije Stepinac. Godine 1943 postavljene su prve četiri postaje od mramora u naravnoj veličini, a isklesane su u Italiji.Godine 1972. zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić ustanovio je odbor za uređenje prostora. U godinama koje su slijedile podignute su nove postaje križnog puta, djelo naših poznatih akademskih kipara -Krune Bošnjaka (V. postaja), Ante Orlića u suradnji s Marijom Ujević ( XIII.), Stanka Jančića (VII, IX, XI, XV.), Ante Orlića (X., XII., XIV.), Josipa Poljana (VI.) i Ante Starčevića (VIII. postaja).
Sve postaje Križnoga puta - Video
Pogledajte kako izgledaju križni putevi u Sinju i Jeruzalemu!

Bazilika Majke Božje Bistričke
Bazilika je djelomično izgrađena na starim baroknim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu. Za vrijeme gradnje izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine, a bistrička crkva 1923. godine dobiva od pape Pija XI. naziv manje bazilike. Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. i 1882. godine prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa (poznatog po obnovi Zagrebačke katedrale i izradi Mirogojskih Arkada).

Kip Majke Božje
Prostorom crkve na otvorenom dominira, te se štuje čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju. Pred njim su tijekom stoljeća milijuni hodočasnika molili i od nebeske Majke dobivali pomoć. Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15 stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Kako je kapela bila nebranjena, u neposrednoj blizini osvajačkog koridora Turaka, tadašnji je župnik sakrio kip, koji je već i tada bio na glasu kao čudotvoran. Nedugo potom župnik umire, a s njim u grob odlazi i tajna gdje je skriven kip Blažene Djevice Marije. Kip je nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, pronađen 1684. godine zazidan u jedan prozor, te postavljen na počasno mjesto. Od tada u Mariji Bistrici počinju hodočašća.


Hodočašća u Mariju Bistricu
U Mariju Bistricu hodočasti se od 1684. godine. Svake godine okupi se oko 1.000.000 vjernika na pedesetak stalnih hodočašća koja traju od Bijele nedjelje, početkom travnja, do Zahvalnice krajem listopada. Najvažnija imaju svoje tradicionalne nazive: Duhovsko, zavjetno grada Varaždina, zavjetno grada Zagreba, Margaretsko, Aninsko, Preobraženja Gospodinova, Velikogospojinsko, Bartolovsko, Male Gospe i Zahvalnica.
U Bistricu vodi pet hodočasničkih smjerova, a gostoljubivi stanovnici Marije Bistrice brinu se o udobnosti i sigurnosti svih hodočasnika. Vjerske svetkovine – proštenja – odraz su tradicionalnih običaja Hrvatskog zagorja.
Zagrebački biskup
Zagrebački nadbiskup A.Bauer okrunio je 1935 god.kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup Alojzije Stepinac. Biskupi su proglasili 1971 god. bistričko svetište Nacionalnim svetištem čitavog hrvatskog naroda.


Papa Ivan Pavao II
Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 1998. godine.
Sveti Otac Ivan Pavao II. to potvrđuje ovim riječima:
„Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“
Hrvatski sabor
Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.



Izlet
U Mariju Bistricu većinom se dolazi iz vjerskih razloga, ali ovdje možete doći i na lijep jednodnevni izlet. Na puno mjesta prodaju se suveniri, a ako ogladnite i ožednite u samom centru grada čeka vas više ugostiteljskih objekata koji osim pića nude i čevape, kotlovinu, odojak i drugo po dosta povoljnim cijenama. Ako se odlučite na izlet u u Mariju Bistricu, siguran sam da će vam kao i meni ostati u jako lijepom sjećanju.