Košljun - Franjevački samostan, Hrvatska
Punat i Košljun
Punat je jedno od najvećih hrvatskih nautičkih središta i otočni centar maslinarstva na otoku Krku. Usidrite li se ikada ovdje, ne propustite svratiti do malenog otoka preko puta – Košljuna.
Košljun se nalazi u uvali Puntarska Draga, uz obalu otoka Krka. Promjer mu je otprilike 300 metara te pokriva površinu od 6,5 hektara, koja je bogata vegetacijom. Jedini stanovnici otoka su franjevci koji žive u samostanu sv. Marije.
Do otoka možete doći jednim od brodova koji redovno prevoze posjetitelje na Košljun. Vožnja traje oko 5 minuta, a vrijeme povratka je po dogovoru.
Legenda o nastanku Košljuna
Legenda kaže da je dolina, koja danas čini Puntarsku dragu, nekada bila u posjedu dva brata, od kojih je jedan bio slijep. Braća su obrađivala zemlju, no onaj koji je vidio prevario je brata prilikom raspodjele uroda pšenice. Slijepi brat je to saznao i zazvao Boga u pomoć. U isti čas nasta velika tutnjava i šum vode: more provali silnom snagom kroz uska vrata – kroz Buku – i pokri dijelom plodno polje. More je prodrlo i potopilo posjed nepoštenog brata, a kuća i posjed slijepog brata ostali su na suhom. Tako je nastao otočić Košljun.
Kad je slijepi brat umirao, poklonio je sve svoje imanje fratrima da tu sagrade crkvu Sv. Marije, da u njoj čuvaju njegov grob i mole za pokoj njegove duše.“ Ljubitelji legendi kao dokaz istinitosti ove legende tvrde da je more na ulazu u Puntarsku dragu vrlo plitko i sve do kraja 19. stoljeća u nju nisu mogli uplovljavati veći brodovi. Čak se i danas pod morem mogu vidjeti dugački suhozidi za čije postojanje su jedino logično objašnjenje pokreti u zemljinoj kori. More je prodrlo u Puntarsku dragu oko Košljuna, a Košljun, budući je bio brdašce, postao je otočić.
Sveti Franjo Asiški
Dolaskom na pristanište otočića dočekati će vas Sv. Franjo koji pripitomljuje gubijskog vuka. – Simbol divlje prirode koja postaje prijatelj čovjeku.
Sv. Franjo omiljen je zbog svoje neuobičajeno osjećajne povezanosti s prirodom i svime Stvorenim; bićima i pojavama u prirodi. Poštovao je i divio se Zemlji, vjetru, Suncu, Mjesecu, zvijezdama, oblacima…, ali i pticama te svim živim bićima koje je nazivao svojom braćom i sestrama.
Otočić Košljun je od 1969. godine zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije za čije su očuvanje, kao i skrb o šumi (a dijelom i za sadnju stabala) zaslužni franjevci koji žive na otoku.
Na taj način oni nasljeđuju viziju i djelovanje svoga utemeljitelja sv. Franje, u odnosu spram prirode i njenih vrijednosti, unaprijedivši i uzvisivši neposredni okoliš i učinivši od njega “sveta mjesta prirode”.
Muzej Košljun
Na otočiću se nalaze i četiri muzeja koji upotpunjuju priču o Košljunu i Krku: arheološki, sakralni, etnografski i prirodoslovni. Košljunska arheološka zbirka nije velika brojem predmeta, ali je značajna jer potječe isključivo s otoka Krka.
Franjevački samostan
Odmah uz muzej, u središnjem dijelu otoka, smješten je franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina.
Još u antičko doba na Košljunu je bio utvrđeni ljetnikovac po kojem i danas nosi ime – lat. castellum, Košljun. Od 9. stoljeća na njemu djeluje glagoljaška benediktinska opatija Svete Marije, a temelji benediktinske romaničke crkve pronađeni su ispod današnje samostanske crkve. Dolaskom franjevaca i darom Ivana VII. Frankopana i njegove kćeri Marije Katarine, benediktinska je crkva povećana i posvećena Navještenju Marijinu.
Nad ulazom se nalaze četiri grba: na vrhu je franjevački grb (prekrižene ruke i križ, a poviše njih natpis “Mir i dobro” ispisan glagoljicom), lijevo je novi frankopanski grb (dva lava kako lome kruh), u sredini je hrvatski šahirani grb, a desno je stariji frankopanski grb (štit podijeljen na dva polja, gornje bijelo sa zlatnom zvijezdom i donje crveno).
Samostan je najpoznatiji je po bogatoj knjižnici, koja nažalost nije dostupna za javnost. Knjižnica sadrži oko 30 000 knjiga od kojih neke datiraju još iz doba osnivanja samostana.
Uz samostan se nalazi i staro groblje lokalnih redovnika
Ivan VII. Frankopan
U atriju samostana je ostatak nadgrobne ploče posljednjeg Frankopana vladara otoka Krka, Ivana VII. Frankopana, iako se ne može potvrditi da li je on tu i pokopan. Mletačka Republika zabranila je obilježavanje njegovog imena kojeg na ploči simbolizira odsječena glava, a frankopanski grb simbol je njegovog prezimena.
U crkvi Navještenja Marijina pokopana je njegova kćer Katarina, čijom je ostavštinom ta crkva i dovršena.
Teško je opisati Atmosferu koja vlada u atriju. Umjesto buke prometa prevladavaju ptice, cvrčci i mirisi bogate vegetacije koji ovaj otok čine jedinstvenim.
Oaza mira
Na Košljunu nije dozvoljeno kupanje, ali staze za šetanje, hlad i već spomenuta flora i fauna od čak 540 registriranih vrsta biljaka i gljiva (od kojih se neke ne mogu pronaći nigdje u Sredozemlju osim na otoku), idealno su mjesto za opustiti se i pročistiti misli.
Franjevačku oazu mira prekriva bujna mješovita šuma crnike i crnog jasena koja inače obrasta samo malene dijelove otoka Krka.
Stoljetne crnike jedan su od razloga zašto je ovaj otočić zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije.
Zanimljivost košljunske šume je i obilno pojavljivanje lovora koji je ponegdje razvijen u obliku pravog stabla.
Osim zimzelene crnike, pojavljuju se i listopadni hrast medunac, javor klen i javor šestil.
Ovo listopadno drveće ukazuje na mogućnost da je šuma na Košljunu nekada drugačije izgledala.
Križni put
Kroz šumovit otočić prolazi i križni put u okviru kojega je i kapelica svetog Jerusolima.
Postaje križnog puta raspoređene su u obliku tlocrta Jeruzalema. Na zidovima kapelice su freske koje je 1976. g. izradio Bruno Bulić.
Masline
Svoj obilazak završavam šetnjom oko otoka, ostavljajući misli uz suhozid i vrt maslina.
Bliži se dogovoreno vrijeme za povratak.
Uživajte u video prilogu…
Video razglednica - Košljun - Franjevački samostan,
Galerija fotografija - Košljun - Franjevački samostan,
