Moje Razglednice

Stari grad Ozalj - Putopis

Stari grad Ozalj - Hrvatska

👁️ Ova razglednica pregledana je 105 puta

Ozlju grade davno sazidani
Gradili te Zrinski Frankopani
Istorijska, tvoja kula slavna
Podsjeća nas na vremena davna

Ozlju grade naš biseru pravi,
Tu protiče Kupa prema Savi
Kažu da je sa tvoje zidine
Zgasal život lijepe Katarine

Ispod Kule teče potok mali
Most i svjetlo na hidrocentrali
Trg, Kamanje, Polje, Vivodina
Stari podrum sa lajtima vina

Sa ravnica vozi se pšenica
Z brežuljaka trsi daju vinca
Na martinje svi najveseliji
Ozlju grade meni najmiliji

Orlovo gnijezdo Zrinskih i Frankopana

Okružen Kupom, Dobrom i obližnjim Žumberkom, stari grad Ozalj već stoljećima privlači posjetitelje u svoj kraj. Moram priznati da je meni ovaj dragulj, sasvim nezasluženo, upao u oko tek nedavno.

Na klisuri iznad rijeke Kupe stari grad impresionira svojim izgledom i ljepotom. U njegovoj neposrednoj blizini nalazi se barokna župna crkva sv. Vida, a stotinjak metara dalje je Munjara – stara hidroelektrana iz 1908. godine koju krasi zanimljiv i prepoznatljiv izgled arhitekta Hermanna Bolléa.

Do Ozlja je najlakše doći automobilom. Za manje od sat vremena stigao sam do čvora Karlovac i nastavio još 15-ak kilometara do samoga Ozlja. Izašao na most i pogledao desno. Eno ga –  između šumovitih brežuljaka, iznad smaragdno plave rijeke Kupe, ponosno stoji stari zrinsko-frankopanski grad.

Neslužbena hrvatska prijestolnica

Tijekom srednjeg vijeka Ozalj je bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih obitelji, Babonića, Frankopana i Zrinskih. Nikola Šubić Zrinski dao je sagraditi dvor 1556. godine, a tijekom 17. stoljeća Ozalj postaje neslužbena hrvatska prijestolnica u kojoj stoluje ban Petar Zrinski. Ozalj tako postaje i središte urote protiv centralizma Habsburgovaca. Bana Petra Zrinskog sam kralj je nazivao „štitom kršćanstva i strašilom Turaka“, ali bio je i glasoviti junak čiji život završava uhićenjem i glavosjekom 30. travnja 1671. godine. Nakon smaknuća Zrinskog i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu, grad pada u nemilost Habsburgovaca. Spomen na tu godinu i pogubljenje dvojice tada najvećih hrvatskih plemića, slavi se danas kao dan grada Ozlja.

„Braća Hrvatskoga Zmaja“

Hodam preko drvenog mosta koji je do 1821. godine bio pomičan, a ispod kojeg je bio stup sa strijelnicama za obranu gradskoga opkopa. Iznad ulaza u stari grad nalazi se zeleni zmaj koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom – prepoznatljiv znak Zmajevaca. Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja” 1928. godine, posebnom darovnicom, dodijeljen je dvorac Ozalj s pripadajućim zemljištem. 

“Grad sa pripadajućim zemljištem imade uvijek i za sva vremena služiti hrvatskim narodnim, kulturnim i humanitarnim svrhama“.

Zapušteni stari grad Družba je obnovila zajedno sa Zmajskmi muzejem, arhivom i knjižnicom. Danas je stari grad Ozalj po izgledu i zemljopisnom položaju postao jedan od najljepših starih gradova te glavni spomen Zrinskih-Frankopana.

Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“ su u Zagrebu utemeljili 1905. godine Emilij pl. Laszowski i dr. Velimir Deželić stariji. Izrazito hrvatski i domoljubni rad Zmajevaca od 1905. do 1946. godine stekao je mnogo zasluga u njegovanju hrvatske povijesne i kulturne baštine. Zmajevci su postavili mnogobrojne spomen-ploče i podignuli mnoge spomenike kako bi za buduće naraštaje očuvali uspomenu na znamenite Hrvate.

Pro aris et focis, Deo propitio

Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila, koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj, dok je Družbino geslo Pro aris et focis, Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći).

Zabrana djelovanja i dugogodišnji prekid rada od 1945 god. nisu mogli iskorijeniti Družbu. 1990. godine u Zagrebu, kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena, a njihovo sjedište se ponovno nalazi u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, koju je Družba također obnovila.

Na strmu vrhu stojiš krut, ponosit,

Ko smjela duša davnih ti vladara,

Nebeskim zviezdam pripravan prkosit,

Ponosit pitaš: Gdje mi ima para,

Pohvalit koja može li se strana,

Ko ja što mogu, — kuća Zrinskih bana?

August Šenoa – „Na Ozlju gradu“

Obilazim stare zidine, gledam što su gledali Zrinski, razmišljam o čemu su pisali Frankopani.

„Navik on živi, ki zgine pošteno”

Petar Zrinski, od 1665. ban Kraljevine Hrvatske (bez Slavonije okupirane od Turaka, te Dalmacije koja je bila pod mletačkom vlašću), stolovao je u Ozlju. Na unutrašnjim zidovima dvorca očuvane su vrijedne freske vjerskog sadržaja, kao i natpisi na glagoljici i latinici iz toga vremena, dok se u dvorištu nalazi povijesni grb svih Frankopana. Grb prikazuje dva lava kako lome kruh, odnosno, “Leo qui vocatur Fragapane”.

„Navik on živi, ki zgine pošteno” – stih je iz treće kitice pjesme „Pozvanje na vojsku” Frana Krste Frankopana koji je kasnije prerastao u geslo rabljeno na nadgrobnim pločama i spomen-pločama članova roda Zrinskih i Frankopana. Geslo je danas također učestalo korišteno za sjećanje na sve časno poginule vojnike.

Zavičajni muzej

U dvorcu je smješten Zavičajni muzej koji je osnovan 1971. godine. On danas raspolaže vrijednim izlošcima iz vremena Zrinskih i Frankopana osobito vezanima za njihovu kulturnu djelatnost, koja je poznata pod nazivom „Ozaljski kulturni krug“, a čiji se književni izraz temeljio na jeziku ozaljskog kraja koji predstavlja osebujan spoj čakavštine, kajkavštine i štokavštine. U muzeju se, među ostalima, nalaze i zbirke hladnog i vatrenog oružja, artefakata pretpovijesnog razdoblja, crkveno-vjerskih izložaka, kao i djela poznate slikarice Slave Raškaj, rodom iz Ozlja.

Munjara

Od gradskih znamenitosti jedna od najzanimljivijijh je već spomenuta građevina koja se nalazi nedaleko Starog grada, a koja svojim izgledom podsjeća na renesansni dvorac – Munjara. Stara Munjara je hidroelektrana koja je izgrađena prije stotinu godina, a koja je još i danas u funkciji. Zanimljivo je da je za njenu izgradnju bilo potrebno manje od godinu i pol dana te da ona nije služila za opskrbljivanje Ozlja strujom nego obližnjeg Karlovca. Munjara je danas jedan od najljepših primjera industrijske arhitekture u Hrvatskoj.

Kupalište na rijeci Kupi

Gradsko kupalište, podno stare elektrane, nazvano je po slikarici Slavi Raškaj. Raškaj je inače bila gluhonijema osoba i talentirana slikarica a podupirao ju je i sam Isidor Kršnjavi, tadašnji ministar bogoštovlja i kulture, koji je prvi uočio njen talenat. Slikala je često na obali Kupe kod Ozlja, a njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva. Talentirana slikarica je zbog tuberkuloze nažalost prerano napustila obale kupe, ali njeno ime će zahvaljujući potporu Ministarstva turizma, ostati upamćeno. ”Kupalište Slave Raškaj” otvoreno je za sve građane i ostale posjetitelje koji uz odličnu kakvoću vode, kao i ugostiteljsku ponudu, sada mogu uživati u ljetu na Kupi u samom centru grada s pogledom na Stari Grad i hidroelektranu.

 

Ozaljska okolica

Ozaljska okolica također je vrlo zanimljiva za izlete, budući da se na razmaku od 30-ak kilometara nalaze Jastrebarsko, Krašić i Karlovac, Metlika, Novigrad na Dobri i Ribnik, a svako od spomenutih mjesta ima svoje ljepote i svoju zanimljivu priču. Između slovenske granice na zapadu i Zagreba na istoku proteže se Žumberačka gora, čija je Sveta Gera sa 1178. metara najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Područje Žumberka prije gotovo 500 godina naselili su uskoci, većinom grkokatoličke ispovijesti. Zahvaljujući kojima se u ovom kraju nalazi mnogo grkokatoličkih kapelica i crkvi, više nego igdje u Hrvatskoj!

 

U prilogu pogledajte video razglednicu i slike iz Ozlja, a zatim vas pozivam da mi se pridružite i u obilasku Doline kardinala u Krašiću!

Video razglednica - Stari grad Ozalj

Album fotografija - Stari grad Ozalj - Hrvatska

Ukoliko ste u mogućnosti, podržite naš rad donacijom na Patreonu! (Stvaranje novih projekata, održavanje servera i stranice bez reklama)

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

 

Kako bismo poboljšali svoje usluge, na portalu mojerazglednice.com koristimo kolačiće. Neki kolačići koje koristimo neophodni su za uredno funkcioniranje određenih usluga (lajkanje i dijeljenje), a drugi se koriste za prikupljanje informacija o korištenju internetske stranice (statistiku), tako da stranicu možemo prilagoditi tvojim potrebama. Neki su kolačići privremeni i nestaju kad isključiš preglednik, a drugi su trajni i ostaju na tvom računalu neko vrijeme. Koristimo i neke lokalne kolačiće koji su vezani za lokalne kampanje a koji će nestati po njihovu završetku. – Polica privatnosti