Potsdam i Dresden, Njemačka
Njemački gradovi
Ova dva njemačka grada obišao sam na usputnim stanicama do Berlina i Praga. Dosada ih još nisam spominjao pa je vrijeme je da i njih skinem sa liste čekanja.
Potsdam
Na rijeci Havel, 24 km od središta Berlina smjestio se Potsdam – glavni grad pruskih kraljeva sve do 1918. godine. Oko ovog malenog gradića nalazi se serija povezanih jezera i jedinstven kulturološki krajolik sa mnogobrojnim parkovima šetalištima i dvorcima koji su služili za odmor visokih društvenih slojeva.
Studentski grad
Iako teško oštećen u bombardiranju tijekom Drugog svj.rata Potsdam se od 19. stoljeća razvija kao znanstveno središte Njemačke. Danas se u njemu nalaze tri državna sveučilišta s više od 30 znanstveno-istraživačkih institucija. Poznat je i kao studentski grad jer oko 15% stanovništva čine upravo studenti.
Sanssouci Palace
Najpopularnija atrakcija Potsdama je Sanssouci palača, koja se nalazi u istoimenom parku, oko 2 km zapadno od gradskog središta. Ovdje sam proveo najviše vremena odmarajući se od Berlina.
To je bivša ljetna palača pruskog kralja Fridrika II. Velikog, koji je naredio gradnju rezidencije gdje bi mogao biti “bez brige” i često se smatra njemačkim rivalom francuskom Versaillesu. Za razliku od svog francuskog rivala izgrađena je u intimnom rokoko stilu i znatno manja. U parku se nalaze botanički vrt i mnoge veličanstvene građevine.
Old Market Square
Trg stare tržnice povijesno je središte Potsdama. Četiri stoljeća ovaj je trg bio mjesto Potsdamske gradske vijećnice, kraljevske palače koju je Fridrih II. Veliki izgradio 1662. god. i koja je postala zimskom rezidencijom pruskih vladara. Palača je jako oštećena prilikom savezničkog bombardiranja 1945. god. te konačno srušena 1961. godine.
Potsdamska konferencija
Palača Cecilienhof bila je mjesto gde je održana konferencija kad su se saveznički lideri sastali 1945. god. da odluče o daljnjoj sudbini poražene Njemačke. Sovjetsku delegaciju predvodio je Staljin a zapadne Churchill i Eden te Truman. Započeo je proces u kojem je Rusija bila strogo isključena iz zapadne Njemačke, ali je u isto vrijeme učvrstila svoj politički i ekonomski utjecaj u istočnoj Njemačkoj, kao i u istočnoj Europi u cjelini.
Churchill je Trumanu izjavio kako se sredinom Europe spušta željezna zavjesa.
Oslobođena Europa
Službeni stav je bio da je u Potsdamu sve proteklo u redu. Međutim, čitava je situacija bila znatno drugačija nego u Teheranu i Jalti. Saveznici su se uzajamno optuživali u širokom nizu pitanja. Tako su Britanci i Amerikanci smatrali politiku koju su vodili Rusi (posebice u Rumunjskoj i Bugarskoj) kršenjem Deklaracije koja je donesena u Jalti – Deklaracija o oslobođenoj Europi, a Rusi su uzvratili ukazavši na sličan slučaj kršenja u Grčkoj od strane Britanaca.
Ljepote Dresdena
Do Dresdena sam svratio na jednom putovanju u Češku, po povratku iz Praga. Udaljenost između ta dva grada je dostižnih 149 km.
Smješten oko rijeke Labe, jedan je od glavnih centara istočne Njemačke. Od ponovnog njemačkog ujedinjenja Dresden je značajno kulturno, ekonomsko i političko središte. Nakon rata temeljito je obnovljen pa tragova rata više nema. Sve je na malenom prostoru pa je pješačenje uistinu najbolji način za upoznati ga.
Poznat je kao grad umjetnosti i kulture. Mnogi se kulturni spomenici i zgrade prepoznaju i nakon obnove. Najpoznatija je zgrada opere Semperoper te nova Palača kulture, sagrađena u modernom stilu.
Sačuvan je i dresdenski dvorac iz 15. st. koji je bio sjedište vojvoda, knezova i kraljeva. Glavni kolodvor je moderniziran, a zanimljiv je i plavi most preko Labe, građen krajem 19. st.
U gradu stoji i zlatni kip Augusta II. Jakog, kojeg su izradili 1736. godine.
Novi Drezden je pak raj za šoping, pogotovo kada su jesenje raspodaje. U veliki broj prodajnih centara, uglavnom njemačkih, ali i svjetskih robnih marki u hrli na stotine hiljada Čeha, Slovaka, Poljaka, Nijemaca, Rusa i mnogih drugih turista iz svih krajeva svijeta.
Bombardiranje Dresdena
Herman Goering je bio Hitlerov zamjenik i zapovjednik Luftwaffea. Prije rata je govorio kako će, ako ijedan saveznički avion uđe u njemački zračni prostor, svoje ime primijeniti u “Tako-i-tako” i pojesti svoj šešir. Međutim bombe su već 1942 god. padale u stotinama, čak i tisućama uništavajući njemačke gradove.
Goeringov prestiž, reputacija i utjecaj na Hitlera su u velikoj mjeri pali. Grad nema tako burnu povijest kao većina drugih većih centara u Europi. Njegova tragedija i životna priča se desila u Drugom svjetskom ratu kada su Britanci izveli masovno bombardiranje u kojem je oko 80% grada uništeno.
Bila je to cijena za ranije objavljen Hitlerov totalni rat. Ali strateški i ekonomski grad je u osnovi bio beznačajan za daljnji tok rata koji je u to vrijeme već bio odlučen. Nema nikakva vojna ili politička opravdanja za bombardiranje Dresdena. Poginulo je najmanje 25.000 ljudi iako su prve procjene govorile i o 250.000 poginulih ljudi.
Glavni ljudi katastrofe
Na njemačkoj strani to je bio Herman Goering. Nekadašnji heroj I. svjetskog rata sada je bio debeo i slab. Volio je luksuz i volio je da da ga zovu čelični čovjek. Iako je bio lojalan Hitleru, bio je ustvari protivnik rata. Goering se je bojao da bi veliki rat mogao utjecati na njegov luksuzni stil života. Poznat je i po izjavi “kad god čujem riječ kultura, posegnem za svojim Browningom”. Kada je 1945. god. poletjelo 245 bombardera na Dresden, više se nije mogao suprostaviti sili iz Engleske.
Sa druge strane bio je britanski glavni zapovjednik RAF-a general Arthur Harris – najvažniji Churchillov čovjek zadužen za masovno bombardiranje nacističke Njemačke. Živio je samo za svoj posao, a posebno je volio zapaljive bombe. Bio je bez hobija, nikada nije čitao knjige i nije volio muziku. Poznata britanska pristojnost njemu je bila strana. Bio je grub i uvredljiv, te poznat kao Koljač – “the Butcher”.
Što posjetiti
Dresden je danas u potpunosti obnovljen, sredstvima koja uključuju i donacije iz USA te Velike Britanije. Prijavljen je za europsku prijestolnicu kulture 2025. god.
Za istraživanje užeg centra grada dovoljan vam je jedan dan, a navečer se možete uputiti prema Neustadtu. Predlažem i izlet u prekrasni dvorac Moritzburg kojeg je August Jaki sagradio na otočiću usred jezera u prekrasnoj prirodi istoimenoga gradu.
Kad ste već u Moritzburgu, treba prošetati deset minuta do obližnje željezničke postaje na kojoj će vas čekati neobični vlak. U njemu možete kušati saska vina dok uživate u stvarno prekrasnoj prirodi.
Berlin i Prag nisu daleko pa ako planirate putovanje od par dana možete ih uklopiti u svoj raspored.
Gastronomija
U slastičarnici u centru za neki sitniš popio sam kavu i pojeo dobar kolač. Njemačka kuhinja nalikuje brojnim srednjeeuropskim gastronomijama. Temelji se na masnoj i začinjenoj hrani – ponajprije svinjetini, govedini i peradi – koja se kombinira s jakim umacima i povrćem.
Nijemci obožavaju i svoje kobasice, koje se služe uz kupus i nezaobilazno pivo – najraširenije piće među stanovništvom. Kao primjer omiljena turistička destinacija krajem rujna i početkom listopada jest grad München, koji tada postaje domaćin Oktoberfesta – jednog od najvećih pučkih festivala piva na svijetu.
Njemačka i turizam
Savezna Republika Njemačka prostire se na 357 tisuća četvornih kilometara u srednjoj Europi, jedna je od najrazvijenijih zemalja svijeta sa 82 milijuna stanovnika. Bajkoviti dvorci i zapanjujuća priroda glavni su turistički aduti ove srednjoeuropske zemlje, koja privlači brojne posjetitelje iz cijeloga svijeta.
Galerija fotografija - Potsdam i Dresden, Njemačka
